BANDITI

O knjizi BANDITI

„Prvi put objavljeni 1969., Banditi, sada već klasična knjiga, nadahnuli su potpuno novo područje povijesnog proučavanja. Banditi su razbojnici i odmetnici koji su se uzdigli do statusa osvetnika i revolucionara. Neki, poput Robina Hooda, Roba Roya i Jesseja Jamesa, postali su planetarno popularni; drugi, poput balkanskih hajduka, indijskih dakoita i brazilskih cangaçeirosa, uživaju tek lokalnu slavu.” 

— The New Republic 

Popularni heroji banditi obično se ne smatraju običnim kriminalcima, a Hobsbawm među njima prepoznaje tri tipa koja su se pokazala iznenađujuće univerzalnima, a to su: plemeniti razbojnik, osvetnik i hajduk. Hobsbawm se u svojoj knjizi pita po kakvim su kodeksima ponašanja živjeli? Koje je bilo njihovo mjesto u gospodarstvu i politici pograničnih krajeva? Što razlikuje bandita od revolucionara? I zašto se češće pojavljuje u seljačkim društvima nego u industrijskim?

Iz kritike:

U svojoj slavnoj studiji Eric Hobsbawm, istinski velik povjesničar 20. stoljeća, protegnuo se kroz četiri stotine godina i četiri kontinenta da bi usporedio povijesne ličnosti s baladama, legendama i filmovima koje su nadahnule. Rezultat je blistava povijesna satira koja vrvi idejama i čudnim pričama.

— The Guardian 

Visprena i uzbudljiva knjiga Banditi vrijedan je prilog povijesti mentaliteta i narodnih pobuna... ljudska povijest u svom najboljem izdanju.

— Times Literary Supplement

O autoru:

Eric Hobsbawm rođen je u Aleksandriji 1917. godine, a školovao se u Beču, Berlinu, Londonu i Cambridgeu. Bio je član Britanske akademije i Američke akademije umjetnosti i znanosti, s počasnim doktoratima u nekoliko zemalja. Do umirovljenja je predavao na Birkbeck Collegeu Sveučilišta u Londonu, a otada na Novoj školi za društvena istraživanja u New Yorku. Umro je 2012. godine. Na hrvatski jezik preveden je niz njegovih djela, poput Doba revolucije: Europa 1789. – 1848., Doba kapitala: 1848. – 1875., Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost, Doba ekstrema: kratko dvadeseto stoljeće 1914. – 1991., Zanimljiva vremena: život kroz dvadeseto stoljeće, Kako promijeniti svijet: priče o Marxu i marksizmu, Jazz scena.

O prevoditelju:

Luka Pejić diplomirao je povijest i engleski jezik i književnost na osječkom Filozofskom fakultetu. Doktorirao je 2019. godine na poslijediplomskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stručno se usavršavao na Sveučilištu Karl-Franzens u Grazu te na International Institute of Social History u Amsterdamu. Autor je više znanstvenih radova, uredio je nekoliko zbornika te je objavio monografiju Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj – fragmenti subverzije. Istražuje marginalne društvene skupine u 19. stoljeću te povijest radničkog pokreta. Trenutno je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.

O uredniku:

Nenad Rizvanović (Osijek, 1968). Završio studij hrvatskog jezika i književnosti i južnoslavenskih filologija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija završio na Sveučilištu u Zadru. Doktorirao je na temi Pristup oblikovanju nakladničkog niza i njegova načela. Književnu kritiku i prozu objavljuje od 1985. u novinama i časopisima Uređivao je više novina i časopisa. Vodio je tribinu Književni petak (1997-2001). Jedan je od osnivača Festivala alternativne književnosti (FAK). Od 2001. radi u izdavaštvu, kao urednik i glavni urednik.

Iz knjige: 

Mit o banditu preživio je u modernom urbanom svijetu kao neka vrsta narodnog sjećanja u koje mediji i gorčina ugroženih povremeno ubrizgaju novi život. Svi smo – a pogotovo siromašni, slabi i bespomoćni – iskusili društvene i institucionalne nepravde. Sve dok mit o banditu ne predstavlja samo slobodu, herojstvo i san o općoj pravdi već i osobnu pobunu protiv nepravde, ideja o individualnom pravedniku će opstati, pa makar i na rubu modernog urbanog društva koje osjeća privlačnost tog mita. Sumnjam ipak da tradicionalni lik bandita danas može ostvariti taj tip nade u pobunu.