- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- filozofija
- BLACKWELLOVA ENCIKLOPEDIJA POLITIČKE MISLI 1 (A - LJ)
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
O knjizi - BLACKWELLOVA ENCIKLOPEDIJA POLITIČKE MISLI 1 (A - LJ)
Srž anarhizma je doktrina da društvo može i mora biti organizirano bez prisilnog autoriteta države.
Iako je moguće pronaći anarhističke tendencije u misli brojnih pojedinaca već u antičko doba, prvi je politički teoretičar koji se nedvosmisleno zalagao za bezdržavno društvo bio GODWIN u svojoj knjizi iz 1793. godine; a prvi koji je sebe nazivao anarhistom bio je PROUDHON. Anarhizam kao ideologija imao je najveći utjecaj u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću, kada su se revolucionarni pokreti takvog uvjerenja pojavili u više zapadnih zemalja. Odnedavno je utjecaj anarhizma oslabio iako veći broj pojedinaca i dalje o sebi misli kao o anarhistima te povremeno bane na političku scenu.
Anarhistički mislioci uopće ne predstavljaju homogenu grupu, već se ponekad čini da ih na okupu drži jedino svijest o zajedničkom neprijatelju, državi. Najočitije se razilaze u pogledu ekonomskih odnosa koji bi trebali zavladati u bezdržavnom društvu: to pitanje raspršuje anarhiste na čitav spektar varijacija od branitelja privatnog vlasništva i slobodne konkurencije na tržištu do zagovornika potpuno zajedničkog vlasništva, kooperativnog rada i raspodjele prema potrebama. Ove razlike, koje ću detaljnije analizirati u nastavku teksta, odražavaju razmi-moilaženje mišljenja o temeljnim pitanjima kao što su značenje PRAVEDNOSTI i SLOBODE i mogućnosti koje ima LJUDSKA PRIRODA.