BOKA KOTORSKA OD KAMPANELA DO KAMPANELA

O knjizi BOKA KOTORSKA OD KAMPANELA DO KAMPANELA

Knjiga Slobodana Prosperova Novaka Boka Kotorska od kampanela do kampanela može se čitati kao štivo koje u susretu sa simbolom pojašnjava povijesni kontekst nastanka i mijene simbola kroz analizu određenih elemenata: hrvatske i katoličke sastavnice prostora.

Zahvaljujući druženju s pokojnim don Brankom Sbutegom, Novak je – kao i mnogi drugi hrvatski intelektualci – upoznao jedan prostor, ali i više od toga: golemom znatiželjom proniknuo u njegove ljepote, posebnosti, u njegove priče i trajnu zanimljivost situirajući ga u kontekst ukupne crnogorske obale kojem danas, nakon svih povijesnih mijena, pripada. Novakova knjiga tako na zanimljiv i čitatelju prihvatljiv način ponovno aktualizira svece, kapetane, djeve od čekanja i junake od boja, poznate i manje poznate zanimljivosti koje su svoje ishodište i uvir našli u tako znamenitom zaljevu kakav je bokokotoski.

U knjizi Novak grupira značajna pomorska mjesta i gradove Boke Kotorske, ali i šire Crnogoskog primorja pokazujući kako se taj istodobno zatvoreni i otvoreni povijesni prostor mijenjao zajedno s poviješću svijeta s kojim je bio u stalnom doticaju.

Posebnu pozornost Novak posvećuje hrvatskom odnosno katoličkom elementu Boke kotorske, čiji su moreplovci, knezovi, gospoda i sveci utkali bokokotorski zaljev na raznolike karte svijeta. Stalno u igri između Venecije i Turaka, građani i vlasti Kotora znali su, slično kao i Dubrovčani, odrediti mjeru stvari prema kojoj su čuvali, izgrađivali i osmišljavali prostor vlastita življenja. Prostor hrabrih moreplovaca i ratnika, svetaca, pisaca ali i protuha ostavio je materijalna dobra onima koji danas nastanjuju to područje.

Knjiga "Boka Kotorska - od kampanela do kampanela" donekle je i to što joj ime kaže. Putujući od mjesta do mjesta Novak stalno kao vertikalu prostora prepoznaje i opisuje upravo zvonike koji svoj glas pronose podjednako poviješću i sadašnjošću. U povijesti koja je sklona neka zbivanja istica previše, a druga umanjiti Novak pronalazi mjeru stvari ne bi li pokazao da nasljeđe nije Deus ex machina nego utemeljenost čije razloge treba racionalizirati i osvijetliti, a ne romantizirati i ostaviti nerazumljive onima koji dolaze.