ČITANKA

O knjizi ČITANKA

U predavanjima o fenomenologiji religije Heidegger polazi od kršćanskog iskustva, od svojeg egzistencijalnog i povijesnog stanja, kako bi ispunio hermeneutički program što ga je zacrtao... Tako slaba misao postaje jasno svjesna svoje usidrenosti u kasni modemitet, i ne samo to, svoja stanja nastoji i interpretirati. Vattimo ustanovljava da je došlo do slabljenja moćnih ontoloških struktura na svim područjima egzistencije, lako možda nije toliko razvidno na prvi pogled, Vattimovo je uvjerenje o redukciji strukture moći i moći strukture familijarno s Heideggerovim »brodolomnim mišljenjem«. U oba je slučaja, naime, posrijedi kršćanska tradidja. Mogli bismo reći da Heideggerova filozofija ontološke diferencije (razlike između bitka i bića, dakle i razlike između bitka i Boga kao bića, vrhovnoga bića) i Vattimova slaba misao predstavljaju dva različita interpretativna pristupa, no pristupa koja se međusobno neposredno prizivaju, slijede i smisleno sabiru.

GIANNI VATTIMO (1936), talijanski filozof, profesor na Sveulistu u Torinu, jedan od vodećih pripadnika tzv. slaboga mišljenja (pensiero debole) u dijalogu s hermeneutikom, dekonstrukcijom i postmodernom. Urednik je časopisa Rivista di Estetica, član znanstvenih odbora talijanskih i međunarodnih časopisa za filozofiju, društvene i humanističke znanosti. Bio je zastupnikom Europskog parlamenta od 1999. do 2004. godine. Vattimove su knjige prevedene na niz stranih jezika, poput La fine della modernità i Credere di credere. Na hrvatski je dosad prevedena njegova studija Kraj moderne u izdanju Matice hrvatske, Zagreb, 2000. (preveo Mario Kopić)