O knjizi CRNI LABUD - Utjecaj krajnje nevjerojatnog

Što je to: 1) nepredvidljivo je, 2) ima ozbiljne posljedice, 3) nakon što se dogodi, obično možemo smisliti objašnjenje koje ga čini predvidljivijim i manje nasumičnim? To je Crni labud.

Za purana (ili prasca) to je neočekivani obrat nakon višemjesečnog, iznimno ljubaznog ophođenja s njim; za Libanonce, jednako zapanjujuć zaokret kad se nakon 1300 godina sjajnog suživota zemlja pretvorila u pakao. Za nas ostale to je Google, odnosno njegov uspjeh u svijetu interneta, napad na newyorške nebodere, ekonomska kriza 2007, pandemija 2020, a ima toga još. Svijet više nije spor i predvidljiv, više ne stanujemo u Mediokristanu.

Nassim Taleb godinama je proučavao kako se zavaravamo misleći da znamo više nego što zapravo znamo, ponajviše zato što smo stvorili svijet koji više ne razumijemo. S neočekivanim pojavama u Ekstremistanu (da, tako se zove naš današnji svijet) stvari stoje tako da malo što možemo objasniti Gaussovom krivuljom, pobjednik uzima sve, lomovi gramzivih sustava burzi, banaka i investicijskih fondova dramatično utječu na živote golemog broja ljudi... a ima toga još. I to su Crni labudovi. 

Nije ih lako predvidjeti, ali nije niti posve nemoguće.

Iako vam to kažu na ovitku mnogih knjiga, ova, o kojoj se priča od Kanade do Kamčatke i koja je prilično naljutila statističare u svih tridesetak zemalja u kojima je prevedena, doista će promijeniti vaš pogled na svijet – i to ponajprije zato što nitko od nas ne želi biti puran.

 

Teorija crnog labuda

Teorija Crnog labuda ili teorija Black Swan događaja je metafora koja opisuje događaj koji dolazi kao iznenađenje, ima veliki utjecaj, te se često neprimjereno racionalizira nakon toga s korist nišan . Pojam se temelji na drevnoj izreci prema kojoj pretpostavljeni crni labudovi ne postoje – izreci koja se reinterpretirala kako bi naučila drugačiju lekciju nakon prvog europskog susreta s njima. [1]

Talebova "teorija crnog labuda" odnosi se samo na neočekivane događaje velikih razmjera i posljedica i njihovu dominantnu ulogu u povijesti. Takvi događaji, koji se smatraju ekstremnim izvanrednim vrijednostima , zajedno igraju mnogo veću ulogu od redovitih pojava. [2] : xxi  Više tehnički, u znanstvenoj monografiji "Silent Risk", [3] Taleb matematički definira problem crnog labuda kao "proizlazi iz upotrebe degenerirane metavjerojatnosti ". [3]

Izraz "crni labud" potječe od latinskog izraza; njegova najstarija poznata pojava je iz rimskog pjesnika Juvenala iz 2. stoljeća koji je u svojoj Satiri VI karakterizirao nešto što je " rara avis in terris nigroque simillima cygno " ("rijetka ptica u zemljama i vrlo nalik crnom labudu"). [4] : 165  [5] [6] Kada je fraza skovana, crni labudpretpostavljalo se da ne postoji. Važnost metafore leži u njezinoj analogiji s krhkošću svakog sustava mišljenja. Skup zaključaka potencijalno je poništen nakon što se opovrgne bilo koji od njegovih temeljnih postulata. U ovom slučaju, promatranje jednog crnog labuda bilo bi poništavanje logike bilo kojeg sustava mišljenja, kao i svakog zaključivanja koje je slijedilo iz te temeljne logike.

Juvenalov izraz bio je uobičajen izraz u Londonu iz 16. stoljeća kao izjava o nemogućnosti. [7]Londonski izraz proizlazi iz pretpostavke Starog svijeta da svi labudovi moraju biti bijeli jer svi povijesni zapisi o labudovima navode da su imali bijelo perje. [8] U tom kontekstu, crni labud je bio nemoguć ili barem nepostojeći.

Međutim, 1697. nizozemski istraživači predvođeni Willemom de Vlaminghom postali su prvi Europljani koji su vidjeli crne labudove u zapadnoj Australiji . [9] Pojam se naknadno preobrazio kako bi konotirao ideju da bi se uočena nemogućnost kasnije mogla opovrgnuti. Taleb primjećuje da je u 19. stoljeću John Stuart Mill koristio logičku zabludu crnog labuda kao novi izraz za identificiranje krivotvorenja . [10]

Događaje crnog labuda raspravljao je Nassim Nicholas Taleb u svojoj knjizi Fooled By Randomness iz 2001. , koja se ticala financijskih događaja. Njegova knjiga Crni labud iz 2007.proširila je metaforu na događaje izvan financijskih tržišta . Taleb gotovo sva velika znanstvena otkrića, povijesne događaje i umjetnička postignuća smatra "crnim labudovima" - neusmjerenim i nepredviđenim. Kao primjere događaja crnog labuda navodi uspon Interneta , osobnog računala , Prvi svjetski rat , raspad Sovjetskog Saveza i napade 11. rujna 2001. godine .