DAN JE ZAMIJENIO NOĆ, BURA NAM OČISTILA POGLED

O knjizi DAN JE ZAMIJENIO NOĆ, BURA NAM OČISTILA POGLED

Sadržaj

– Omot | Impresum | Sadržaj

Uvod (Anita Bušljeta Tonković)

I. Hrvatska gorska služba spašavanja i Stanica Gospić kroz suvremeni geografski kontekst (Nikola Šimunić)
1. Prostorni okvir djelovanja HGSS Stanice Gospić
1.1. Hipsometrijska obilježja reljefa
1.2. Vertikalna raščlanjenost reljefa (energija reljefa)
1.3. Prirodne atrakcije – zaštićena područja
1.4. Minski sumnjiva područja
2. Stanovništvo
3. O HGSS-u ukratko
4. Gorski spašavatelji
5. Akcije spašavanja i potražne akcije
5.1. Akcije HGSS-a
5.2. Akcije HGSS Stanice Gospić
II. Hrvatska gorska služba spašavanja i Stanica Gospić kroz povijesni kontekst (Ivan Brlić)
1. Hrvatska gorska služba spašavanja: nastanak, razvoj i važnost
2. Osnutak i razvoj GSS Stanice Gospić kroz lik i djelo Ante Vujnovića (1989.-1996.)
3. Djelovanje GSS Stanice Gospić na prijelazu stoljeća (1997.-2002.): priprema za novi početak na starim temeljima
4. Novi početak: djelovanje HGSS Stanice Gospić od 2002. Godine
III. Hrvatska gorska služba spašavanja i Stanica Gospić kroz suvremeni sociološki kontekst (Anita Bušljeta Tonković)
1. HGSS Stanica Gospić i gorski spašavatelji osobno: Mi (ni)smo Supermeni
1.1. Gorski spašavatelj, oprema i potražni pas
1.2. Rizik, solidarnost i volontiranje
1.3. Širenje djelokruga HGSS-a
1.4. Kontinuitet Stanice: Ponos
1.5. Akcija: Nikada nije kad imaš vremena, uvijek je kad ne treba
1.6. Zašto sam GSS-ovac? – Il’ si taj il’ nisi taj
1.7. Što je GSS dao meni? – Lakši pogled na svijet

Umjesto zaključka: o izazovima i budućnosti HGSS-a (Anita Bušljeta Tonković)
Ja sam GSS-ovac: životopisi članova HGSS Stanice Gospić
Literatura i izvori

Iz Uvoda

Monografija je nastala uz pomoć metodologije kombinirane iz triju znanstvenih polja: sociologije, povijesti i geografije. Najprije je upotrijebljena desk metoda prikupljanja i obrade postojećih podataka te analize dostupnih izvora literature (Rapley i Rees, 2018; Murray, 2018). Nakon toga upotrijebljena je kvalitativna metoda prikupljanja podataka — tehnika polustrukturiranog intervjua s narativnim dijelovima. U fokusu provedenih intervjua, kao podloga narativa o nastanku, razvoju i djelovanju HGSS Stanice Gospić, bila su tri društvena fenomena: rizik, volontiranje i solidarnost. Tijekom provedbe intervjua upotrijebljen je element svojevrstan life-story protokol (Murray, 2018), naime osnovna je uputa sugovornicima glasila: “zamislite da pišete knjigu o Stanici Gospić, kako bi izgledao popis imena, događaja i akcija”. Na taj je način uz pomoć osobnog sjećanja i doživljaja članova Stanice Gospić oslikana društvena zbilja proteklih trideset godina, i to u smislu vrijednog socijalnog konstrukta (Atkinson, 2002). Polustrukturirani intervju s narativnim dijelovima također je korišten kako bi se dodatno rekonstruirali događaji za koje nije sačuvana detaljnija dokumentacija (pisani trag ili fotografije). Istraživanje arhivskoga gradiva, ostalih povijesnih izvora i dostupnih podataka odnosi se na dio monografije koji prikazuje povijesni tijek razvoja HGSS-a i posebno Stanice Gospić, dok je na samom početku knjige dana analiza podataka vezanih za oslikavanje geografske perspective djelovanja HGSS-a i Stanice Gospić.