- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- politika
- DEPRESIJA, RAT I STRAH
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
DEPRESIJA, RAT I STRAH
O knjizi DEPRESIJA, RAT I STRAH
Ratovanje je bitno državna aktivnost. U pravilu, nacionalna država koja nije sprem na braniti se od naoružanih napadača ne može očekivati da zadrži kontrolu svog te ritorija, domaćeg stanovništva i drugih resursa. Stoga gotovo sve države ulažu veli ke napore da održe uspješne oružane snage. Vojna spremnost zahtijeva da se resur si odvrate od civilnih namjena. Organiziranje i financiranje te prenamjene, obično ostvarene nekom kombinacijom tržišta i netržišnih instrumenata, ima važne poslje dice za uspješnost čitavog gospodarstva, posebno kada se prenamjena događa u ve likim razmjerima. S golemim troškovima i koristima u pitanju, politički i državni sustavi neizostavno se aktivno i svestrano angažiraju u tom procesu.
Politička ekonomija stvarnog ratovanja ili "obrane" (spremanje za rat) u mo dernim vremenima upućuje na tzv. vojno-industrijski kompleks. U Sjedinjenim Državama, od Drugog svjetskog rata prikladniji je pojam "vojno-industrijski-kongresni kompleks" (MICC) [Higgs, 1990]. S tim usko povezani pojam je pojam "željeznog trokuta", koji kada se primijeni na pitanja obrane označava ustroj koji se sastoji od vojne nabavne agencije, privatnog dobavljača i kongresnih odbora nadležnih za nadzor i odlučivanje o namjeni (Adams, 1982). Oko te institucionalne trijade često se okupljaju drugi akteri: konzultantske tvrtke, trgovačka i veteranska udruženja, znanstvene organizacije, sveučilišta, organizirane intelektualne skupine, radnički sindikati, skupine za "javne interese" i predstavnici lokalne vlasti, medu ostalima. Iz navlačenja i čupanja svih tih interesnih skupina nastaju politike i akcije koje oblikuju funkcioniranje MICC. Uloga šire javnosti je da plaća troškove tih velikih operacija i da uživa, tako reći, koristi od "nacionalne sigurnosti" u slučaju da MICC uspije ostvariti neki od tih teško odredivih rezultata.