- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- proza
- DNEVNIK JEDNOG JUMFERA
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
DNEVNIK JEDNOG JUMFERA
O knjizi DNEVNIK JEDNOG JUMFERA
Okvir u koji je stao cijeli (kratki) životni vijek protagonista ovog romana Morisa Antonoviča, hrvatskoga kneza Miškina, određuje njegova nemoć da odgovori na pitanje: "Ima li trećeg puta osim ona dva, po kojima ovaj i ovakav svijet ili mrziš ili ga oponašaš?". Nepristajanje ni na jedan od ta dva puta i nenalaženje trećega završit će njegovim unutarnjim konfliktom koji će ga usmjeriti prema tragičnom kraju. Formativne godine glavnog junaka obilježene su traumama zbog neprihvaćanja od strane vršnjaka, zbog roditeljske nebrige, a onda i zbog nemogućnosti realizacije seksualnih veza sa ženama. Stoga je njegov unutarnji svijet krhak i kaotičan. Moris, koji se bavi popularnom glazbom nalazeći svjetonazorsku i sudbinsku bliskost s legendarnim američkim pjevačem i vođom Doorsa Jimom Morrisonom, načet je alkoholom, često depresivan i autodestruktivan, sa znakovima manije proganjanja. Pisac vrlo dojmljivo opisuje njegova halucinantna stanja, incestuozne snove ili razmišljanja o tzv. vječnim i svakodnevnim pitanjima – o smislu života i smrti, o bogu, o društvenoj nepravdi, o moralu, o ratu, o državi i "sličnim sranjima", iscrtavajući istodobno i širu društvenu pozadinu. Varga je u svom naoko jednostavnom, a zapravo vrlo slojevitom romanu uspio uhvatiti neke ključne momente raspada slike svijeta kod mladih u devedesetima prošlog stoljeća, a Morisov sumorni završetak nedvosmislen je znak nepristajanja na svijet u kakvom živimo.