- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- politika
- DRUŠTVO PROTIV DRŽAVE
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
DRUŠTVO PROTIV DRŽAVE
O knjizi DRUŠTVO PROTIV DRŽAVE
Nasuprot klasičnoj političkoj antropologiji koja je "primitivno" društvo opisivala kao društvo bez države, Clastres je utvrdio punu prisutnost političkog uma u tim navodno pred-povijesnim oblicima čovjekova opstojanja. Decentriranjem zapadnoga modernog političkog uma zbiva se spoznajni kopernikanski obrat. Zapadno viđenje političkoga time prestaje biti univerzalnim oblikom i postaje regionalni lik vlasti. Prostor političkoga više se ne može misliti kao evolucionistički slijed od društava bez vlasti k društvima s oposebljenom vlašću, s državom, nego kao temeljna opreka između društava s prisilnom vlašću i društava s vlašću bez prisile. "Primitivna" društva nisu društva koja još nisu otkrila političku vlast i državu, nego su društva koja se zasnivaju na političkoj logici otklanjanja opasnosti da se država uopće pojavi. Glavni im je cilj izbjeći državu, podjelu na moćnike i podložnike. Odlikuju se intuicijom da su smrtno ugrožena institucijom vlasti kao prinude. Toj su se kobnoj opasnosti ta "primitivna društva" uspjela othrvati i suzbiti pojavu "dobrovoljnog sužanjstva" (La Boétie), "ljubavi prema Gospodaru". Stoga je ključna razlika između "primitivnih" društava i civiliziranih društava u tome što su prva pronašla načine za izbjegavanje dobrovoljnog sužanjstva, dok su potonja zaglavila u njemu. "Povijest naroda bez povijesti povijest je njihove borbe protiv države" (Clastres).
Pokazuje se da su tzv. primitivna društva, društva s vlašću bez prisile, isto toliko politička kao i naša tzv. civilizirana, samo na drukčiji način. Dijalog nove političke antropologije s "primitivnim" ili "divljim" mišljenjem stoga je začetak novoga političkog mišljenja.