Autor Vukotić, Dušan

Vukotić, Dušan, hrvatski filmski redatelj, animator, karikaturist i crtač crnogorskoga podrijetla (Bileća, BiH, 7. II. 1927 – Krapinske Toplice, 8. VII. 1998). Studirao arhitekturu 1947–51. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Od 1967. do umirovljenja 1990. profesor filmske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (od 1975. redoviti profesor). Prve karikature objavljivao je u tisku partizanskoga pokreta, u kojem je sudjelovao od 1944. Karikature i stripove objavljivao je od početka 1950-ih u listovima Jež, Kerempuh (gdje 1953. objavljuje i strip Špiljo i Goljo – prethistorijski ljudi) i Vjesnik. Od 1951. bavio se animiranim filmom u Duga filmu; u prvim filmovima – Kako se rodio Kićo (korežija s Josipom Sudarom, 1951) i Začarani dvorac u Dudincima (1952) – nasljedovao je punu, realističku animaciju. Nakon animiranih reklama (1954–55), od 1956. djelovao je u okviru Studija za crtani film u Zagreb filmu, isprva kao redatelj (Cowboy Jimmy, Čarobni zvuci i Abra Kadabra, svi 1957), zatim kao redatelj i scenarist u filmovima kojima se okrenuo prema modernističkoj animaciji (Osvetnik i Koncert za mašinsku pušku, oba 1958). Prvim potpuno autorskim filmom Piccolo (1959) – kao crtač, animator, redatelj i scenarist – radikalizirao je koncept »reducirane animacije« stilizirana, plošna crteža i modernističkih elipsi, a u korespondenciji s modernim sadržajnim slojem (otuđenje, kritika tehničke civilizacije, strah od atomske prijetnje); crtežom i scenografijama njegovi su filmovi dio tzv. slikarske struje Zagrebačke škole crtanoga filma koja je definirala njezino prvo, najpoznatije razdoblje. Djelom Surogat (1961) postigao je najveći uspjeh u povijesti hrvatske kinematografije – nagradu Oscar za crtani film, prvu ikada dodijeljenu neameričkomu animiranomu filmu. U tom razdoblju nastali su i crtani filmovi Veliki strah (1958) i Krava na Mjesecu (1959). Nakon 1961. okrenuo se filmskim eksperimentima: animirano-igrani kratki film Igra (1962) bio je nominiran za nagradu Oscar te nagrađen na festivalima u Cannesu i Oberhausenu, a igrani film s animiranim elementima jest i Mrlja na savjesti (1968); zapaženi filmovi Opera cordis (1968) i Ars gratia artis (1970) eksperimentiraju kolažnim tehnikama, 1001 crtež (1960) prikazuje proces stvaranja animiranoga filma, a Gubecziana (1974) koristi motive naivnog slikarstva. Od sredine šezdesetih 1960-ih manje se uspješno posvetio igranomu filmu: 1966. režirao je film fantastike Sedmi kontinent, 1977. Akciju Stadion, s ideologiziranim, ali režijski iznimno kompetentnim prikazom studentskoga otpora ustaškoj separaciji Židova i nežidova u Zagrebu 1941., a 1981. znanstvenofantastičnu parodiju Gosti iz galaksije. Jedan je od osnivača Animafesta – svjetskoga festivala animiranog filma u Zagrebu (1972). Ostali animirani filmovi: Dobro došli na planet Zemlja (1993).

Hrvatska enciklopedija