- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- GEORGIANA - rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hrvatskokajkavskoj književnosti
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
GEORGIANA - rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hrvatskokajkavskoj književnosti
O knjizi GEORGIANA - rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hrvatskokajkavskoj književnosti
Prvih šest poglavlja knjige Georgiana obuhvaćaju različite teme o đurđevečkom govoru. (...) Drugi dio knjige (pet pog lavlja) sadrži kritičke oglede i književ nojezičnu raščlambu djela kajkavskih pjesnika i pisaca: Adalberta Pogačica Senje i spominki, Željka Kovačiča Kratkopisi, Vla dimira Miholeka Zemla pod nofte, Anđele Lenhard-Antolin Molitva po čkoma i Đuke Tomerlina-Picoka (Ne)potepeno živlejne. Zanimljivo je da su svi ogledi pisani na đurđevečkom kajkavskom govoru čime je autor potvrdio da se i na jednom mjesnom govoru u potpunosti može izraziti književ nokritička misao. Takav pristup ima osobit značaj u osvješćivanju osjećaja za dijalekte i njihove izražajne mogućnosti. V. Piško rec svojim kajkavskim ogledima potpuno opovrgava mišljenje daje samo standardni jezik polivalentan te pogodan za izražava nje književnoteorijskih sadržaja, dok su dijalekti i mjesni govori ograničeni samo na svakodnevno komuniciranje te dijalektalne književnoumjetničko stvaranje.
Georgiana V. Piškorca znatan je dopri nos poznavanju i afirmaciji jednoga dijela kajkavskoga narječja i hrvatske kajkavske književnosti.
Iz recenzije dr. sc. Jele Maresić