GRAMATIČAR I LEKSIKOGRAF DRAGUTIN ANTUN PARČIĆ

O knjizi GRAMATIČAR I LEKSIKOGRAF DRAGUTIN ANTUN PARČIĆ

Knjiga “Gramatičar i leksikograf Dragutin Antun Parčić” Borane Morić Mohorovičić ( 181 str.) ima osam poglavlja: Život i djelo Dragutina Antuna Parčića, Društveno-politički i kulturno-povijesni kontekst rada Dragutina Antuna Parčića, “Grammatica della lingua Slava (Illirica)”, Rukopisna slovnica talijanskoga jezika, Parčićev leksikografski rad, Zaključak te Izvori i Literatura.

Knjiga počinje dvama uvodnim poglavljima u kojima se upoznajemo s Dragutinom Antunom Parčićem, njegovim životom i djelom, u širom društvenopolitičkom i kulturno-povijesnom kontekstu. Posebno je obuhvaćena povijest otoka Krka i grada Zadra u 19. stoljeću, kao prostora značajnih za Parčićev rad. Kako je bio franjevac, donosi se i pregled djelovanja Trećega reda sv. Franje u Hrvatskoj do kraja 19. stoljeća. Središnje je poglavlje detaljna analiza Parčićeve tiskane gramatike hrvatskoga jezika pisane talijanskim jezikom. Nakon tiskane gramatike autorica predstavlja rukopisnu gramatiku, što je jedan od relevantnih znanstvenih prinosa ove knjige. Riječ je o nevelikoj gramatici talijanskoga jezika na hrvatskom jeziku.

Zaključak sažima iznesenu analizu i smješta jezikoslovni rad Dragutina Antuna Parčića u  povijest hrvatskoga jezikoslovlja, a u odnosu na aktualne filološke škole –zagrebačku i vukovsku.

Ovom je knjigom autorica iscrpno osvijetlila gramatičke spise jednoga od zadnjih sljedbenika zagrebačke filološke škole. Upozorila je na specifičnosti njegove metodologije i usporedila njegove opise pojedinih razina gramatičke analize s opisima glavnih predstavnika zagrebačke filološke škola Vjekoslava Babukića, Antuna Mažuranića i Adolfa Vebera Tkalčevića. Time je dala vrlo važan doprinos proučavanju povijesti hrvatskih gramatika i hrvatske gramatikografije. Drugu značajnu Parčićevu djelatnost, onu leksikografa, osvijetlila je u kontekstu leksikoloških dvojbi koje su obilježile 19. stoljeće, s naglaskom na jezikoslovnom nazivlju. Time je dan značajan doprinos proučavanju starije hrvatske leksikografije.

Knjiga je namijenjena hrvatskoj kroatističkoj javnosti, a naročito istraživačima povijesti hrvatskoga književnog jezika te studentima i profesorima. Također je namijenjena istraživačima hrvatske pisane baštine i standardološke literature (gramatika i rječnika) u 19. stoljeću. Kao djelo relevantno za zavičajne teme ima ciljnu skupinu i u kulturnoj javnosti u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, te u Zadru.