- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- HEROJ S HILJADU LICA
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
HEROJ S HILJADU LICA
O knjizi HEROJ S HILJADU LICA
Džozef Kembel ( Njujork, 26. marta 1904. – Honolulu, 30. oktobra 1987) Rođen je u Njujorku, gde se još kao sedmogodišnji dečak, u Američkom nacionalnom istorijskom muzeju, susreo s totemima i maskama koje su ga fascinirale. Počeo je strasno da čita sve što mu je bilo pristupačno o Indijancima, njihovim mitovima i legendama. Ovo je bio sam početak Kembelovog putovanja kao istraživača i naučnika. Školovao se na Univerzitetu Kolumbija, a potom je studije nastavio na univerzitetima u Parizu i Minhenu. Za vreme svog boravka u Evropi, upoznao se sa umetnošću Pabla Pikasa i Paula Klea, ali i sa psihološkim studijama Sigmunada Frojda i K. G. Junga. Prepoznao je kod njih one iste ključne mitološke simbole koje je i sam uočio. Nije sebe nikada smatrao jungovcem, iako su se mnogi trudili da mu taj epitet nametnu. Posebno interesovanje je pokazao za književni rad Džejmsa Džojsa i Tomasa Mana. U to vreme, sreo se i sa indijskim filozofom Džidu Krišnamurtijem, sa kojim je ostvario čvrsto prijateljstvo. Godine 1929. Kembel se vratio u Njujork, odustavši od doktorata. Strogi akademski program nije bio njegov izbor. Umesto toga, povukao se u šume, gde je nastavio da izučava antropologiju, biologiju, filozofiju, umetnosti, istoriju i religiju, narednih pet godina. Godine 1934. prihvatio je mesto profesora na Sarah Lawrence College-u, gde je predavao komparativnu književnost do 1972. godine. Vodeća ideja, koja ga je čitavog života obuzimala, bila je kako da pomogne ljudima da shvate moćnu simboliku mitova i kako da snažne mitološke poruke koje uočimo, prenesemo u naše savremeno doba. Ova centralna ideja se provlači kroz sva njegova dela.