- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- religija / mitologija
- HOMO NECANS - Interpretacije starogrčkih žrtvenih obreda i mitova
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
HOMO NECANS - Interpretacije starogrčkih žrtvenih obreda i mitova
O knjizi HOMO NECANS - Interpretacije starogrčkih žrtvenih obreda i mitova
Nisu toliko granice znanosti, koliko preobilje onoga što se može znati, ono što čini pokušaj da se objasni religiozno ponašanje čovjeka gotovo beznadnim poduhvatom. Mnoštvo raspoloživih podataka i interpretacija odavno nadilazi sve ono što pojedinac u svome životu može primiti i usvojiti. Možda ćemo uskoro tu bujicu informacija uređivati i pregledavati samo kolektivno pomoću nadosobnih programa. Ipak, sve dokje pred pojedincem zadaća da se u duhovnoj samostalnosti orijentira u svome svijetu, on se također smije i mora izložiti riziku da ocrta model svoga položaja i da zbunjujuću mnoštvenost svede na razumljivi oblik.
Filolog koji polazeći od starogrčkih tekstova pokušava razumjeti bioioško-psihološko-sociološka objašnjenja religioznih fenomena izlaže se, naravno, opasnosti da pri pokušaju da sjedne na više stolica ostane bez ijedne. Drži li se u filologiji stranputicom udaljavanje od striktnoga bavljenja tekstovima, psihologija i sociologija još su manje sklone analizu suvremenosti opterećivati historijskom perspektivom koja seže unatrag sve do antike, pa i dalje. Osim toga, postoji bojazan da se ovdje mogu previdjeti bitne spoznaje biologije, psihologije, etnologije, baš kao i nalazi arheologije, a najviše možda zabrinjava da staroorjentalnu predaju nestručnjak nije mogao koristiti na primjeren način. Pa ipak, nije prihvatljivo granice među strukama hipostazirali u granice među predmetima. Filologija preuzima pretpostavke razumijevanja od bio-loško-psihološko-sociološki određene okoline i njezine tradicije; i kao stoje biologija s idejom evolucije prisvojila povijesnu dimenziju, trebala bi se nakon psihologije i sociologija otvoriti shvaćanju daje ljudsko društvo obilježeno prošlošću i da ga možemo razumjeti jedino s osvrtom na njegov razvoj kroz duga vremenska razdoblja....