Prikaži više Prikaži manje

6235

HRVATSKO - ČEŠKI ODNOSI NA PRIJELAZU IZ XIX. U XX. STOLJEĆE

60,00 kn
dostupno
Uvez Uvez: tvrdi
Godina izdanja Godina izdanja: 2000

O knjizi HRVATSKO - ČEŠKI ODNOSI NA PRIJELAZU IZ XIX. U XX. STOLJEĆE

Mladi hrvatski povjesničar dr. Damir Agičić, docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, već se svojom prvom knjigom Tajna politika Srbije u XIX. stoljeću (Zagreb, 1994) predstavio znanstvenoj javnosti kao temeljit znanstvenik, koji je u izboru povijesnih tema aktualan, a u metodološkom pristupu rješavanja odabranih tema slijedi suvremena metodološka usmjerenja. Ovoga puta za predmet svoga rada dr. Agičić je odabrao hrvatsko-češke odnose na prijelazu 19. i 20. stoljeća, koji su bili određeni sa nekoliko bitnih faktora: s jedne strane je dolazak na vlast u Češkoj mladočeha - Narodne slobodoumne stranke, političke stranke liberalnoga usmjerenja, kojima su u Hrvatskoj najveću podršku pružali pravaši, a s druge, dolazak niza hrvatskih studenata na studij u Prag, gdje se susreću sa novim idejama i detaljnije upoznaju sa češkom društvenom stvarnošću. Hrvatsko-češki odnosi su bili intenzivni na svim poljima djelatnosti, a u središtu pozornosti ove studije su politički odnosi, koji se razmatraju kroz nekoliko bitnih povijesnih fenomena i na više povijes-no-političkih razina. Predstave kod Čeha o Hrvatima, i kod Hrvata o Česima, njihovi susreti tokom raznih kongresa (ovdje se pozornost fokusira na četiri novinarska kongresa - u Pragu 1898., u Krakovu 1899., u Dubrovniku 1901. i Ljubljani 1902.), utjecaj Stjepana Radića i Tomaša Masaryka na te odnose, osnovni su okviri unutar kojih dr. Agičić vješto i akribično pokazuje zanimljivu i povijesno temeljito istraženu sliku hrvatsko-čeških odnosa na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Osim povijesnih vrela pohranjenih u Arhivu Narodnog muzeja i Literarnom arhivu spomenika narodne pismenosti u Pragu, te zagrebačkim arhivima i bibliotekama, dr. Agičić je svoje znanstvene rezultate temeljio i na brojnim informacijama tadašnjega hrvatskog tiska (osobito su iscrpno korišteni Obzor i Hrvatska - Hrvatska domovina). Na taj je način uspio napraviti vjernu sliku tadašnjega poimanja hrvatske političke javnosti o Češkoj i Česima općenito.
Češka je bila sastavnim dijelom Austro-Ugarske monarhije i podijeljena na Češku, Moravsku i Šlesku. Koncem 19. stoljeća važan događaj u njezinoj povijesti su bile tzv. Bečke punktacije, kojim su staročesi sklopili sporazum s Nijemcima. Ovim je sporazumom napravljeno niz ustupaka Nijemcima, a nizom izmjena izbornoga sustava, te školstva i sudstva, započela podjela Češke na dva dijela: čisto češki i češko-njemački. Ovim su sporazumom staročesi - Narodna stranka, izgubili politički kredibilitet u Češkoj. Protiv Punktacija ustala je većina Čeha, a rezultat je bio pobjeda liberalnih mladočeha na izborima za Carevinsko vijeće početkom 1891. godine. Među ovim mladočesima osobito su značajne govore u Carevinskom vijeću držali Gustav Eim i Tomaš Masaryk. Gustav Eim je na sjednici Proračunskoga odbora austrijske delegacije oštro kritizirao vanjsku politiku Austro-Ugarske, okomivši se i na njezinu upravu u Bosni, okrivljujući je za bespotrebno trošenje velikih finansijskih sredstava, predlažući da se "muslimansko pučanstvo treba pustiti neka ide u Tursku, ukoliko to želi, jer se muslimani ne osjećaju austrijski, niti žele živjeti u "kaurskoj" zemlji. Protivio se uvođenju pojmova bosanski jezik i bosanski narod, uspoređujući to s "nakaznim" pokušajima da se uvede moravska narodnost i moravski jezik među Česima u Moravskoj" (str. 27). Dr. Agičić ovdje ne želi podvrgnuti kritici Eimove stavove o Bosni (da li je doista uprava trošila velika sredstva u Bosni s obzirom na Zakon o samofinansiranju za koji se Kallay posebice zauzimao upravo radi što veće neovisnosti uprave), nego prati odjeke takvih i sličnih istupa u hrvatskoj političkoj javnosti i nastoji proniknuti u posljedice takvih govora na stanje hrvatske političke scene i na hrvatsko-češke odnose općenito. On potanko prati pisanje hrvatskoga novinstva o stanju u Češkoj, političkoj krizi u ljeto 1893., izazvanoj protuvladinim protestima, koji su svoj epilog imali u proglašenju vanrednoga stanja u Pragu i sudskome procesu protiv Omladine tijekom januara i februara 1894. Tijekom 1894. i u prvoj polovici 1895. u Češkoj su bile na snazi odredbe o vanrednom stanju, a hrvatska je oporba preko svojih novina pružala Česima podršku. U proljeće 1897. predsjednik austrijske vlade poljski grof Kazimierz Badeni, koji se na čelu vlade nalazio od jeseni 1895., izdao je dvije jezične naredbe prema čijim su odredbama svi državni činovnici morali znati osim njemačkoga i češki jezik, te saobraćati sa strankama na onome jeziku na kojem su se stranke obraćale predstavnicima vlasti. To je faktički značilo uvođenje češkoga jezika u unutrašnje poslovanje u Češkoj i Moravskoj, što je označilo veliku pobjedu mladočeha, i kraj njezina opoziciona djelovanja prema djelovanju austrijske vlade. No, uslijedio je jak njemački protuudar koji je rezultirao prvo obaranjem sa vlasti Badenija, zatim potiskivanjem češkoga jezika na minimum, a potom - koncem 1899. - i do apsolutnog izbacivanja iz službene upotrebe u unutrašnjem poslovanju.
Osim ovoga hrvatskoga zanimanja za zbivanja u Češkoj koncem 19. stoljeća, dr. Agičić prati i pisanja Čeha o Hrvatima i Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća. Česi su osobitu pozornost posvećivali hrvatsko-srpskim odnosima, pri čemu su, uglavnom, bili orijentirani na srpsku stranu. Autor analizira pisanje češkoga Narodnoga lista (ali posredno, tj. kroz odjeke tih pisanja u hrvatskome tisku), te sadržaj dviju knjiga (Ignat Horica Osobe i stvari u Hrvatskoj i Josef Holeček U Crnu Goru i Crna Gora potkraj stoljeća). Zatim slijedi prikaz susreta Hrvata i Čeha "u prolazu", tj. na raznim izložbama, sokolskim sletovima i drugim sličnim društvenim manifestacijama održavanim u Češkoj ili Hrvatskoj na razmeđu dva stoljeća. "I obična turistička putovanja većih grupa imala su prije jednoga stoljeća bitno drugačiji karakter negoli danas. Za hrvatske su novine dolasci takvih turističkih grupa bile važne vijesti, ponekad i materijal za uvodnik na naslovnici, posebice kad su u pitanju bili gosti iz "bratskih slavenskih naroda" (str. 58).
Dr. Agičić prati kulturne veze dvaju naroda, prijevode sa češkoga na hrvatski jezik književnih djela, a posebnu pozornost posvećuje jednom prijevodu Povijesti Kraljevine Češke češkoga povjesničara Vaclava Vladivoja Tomeka, koja se u Zagrebu pojavila u ljeto 1899. godine (str. 82 - 84). Temeljita je analiza boravka hrvatskih studenata na češkome sveučilištu u Pragu od 1882. do 1918. godine, ali je izostala slična analiza za hrvatske studente na njemačkom sveučilištu u istome gradu. Autor je uradio detaljnu analizu pokrajinske zastupljenosti studenata, zatim njihovu vjersku pripadnost i utvrdio strukturu fakulteta koje su pohađali, pratio njihove aktivnosti i podrobno analizirao pisanje njihovih časopisa (Hrvatska Misao i Novo Doba koje su studenti izdavali), utjecaj Tomasa Masaryka na studentsku populaciju i odnos Masaryka prema hrvatskome pitanju općenito ("kod Masaryka se osjeća dosta velik stupanj kroatofobije i srbofilije"), te ulogu Stjepana Radića u promicanju hrvatsko-čeških veza. Na kraju knjige dr. Agičić ukratko skicira ulogu doseljenih Čeha u gospodarskom i kulturnom životu Hrvatske na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Knjiga dr. Damira Agičića Hrvatsko-češki odnosi na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće važna je zbog toga što razbija predrasude koje su do sada bile jako raširene u znanstvenoj literaturi. Ona pokazuje kako su ti odnosi, ma koliko u sebi imali izražen slavenofilski naboj, bili prožeti brojnim proturječnostima, nerazumijevanjem, pa čak i nesuglasicama. Ostaje da se u narednim istraživanjima detaljnije pronikne u cjelinu hrvatsko-čeških odnosa u dužem razdoblju, u čemu će ova knjiga predstavljati nezaobilazno polazište.

Autor/i
Nakladnik/ci
Uvez
tvrdi
Godina izdanja
2000
Broj stranica
365
Format
24 x 15 cm

Često postavljena pitanja

Načini plaćanja

Kupnju odabranih naslova moguće je obaviti na četiri načina:

  1. Kreditnom karticom – ovaj oblik kupnje podliježe svim zakonom propisanim standardnim procedurama zaštite, pri čemu Superknjižara d.o.o. jamči sigurnost podataka koji se koriste u procesu kupnje. Proces autorizacije podataka odvija se u sklopu T- Com Pay Way sustava zaštićenim SSL sigurnosnim protokolom sa 128-bitnom enkripcijom podataka. Naplata se vrši tek onog trenutka kada je narudžba spremna za isporuku, a kupac se e-mailom obavještava o svakom koraku u procesuiranju.
  2. Pouzećem – ovaj oblik plaćanja znači da se naručeni artikli plaćaju pri preuzimanju pošiljke. Zasad je taj oblik plaćanja moguć samo na području Republike Hrvatske.
  3. Virmanom/uplatom na račun – virmansko plaćanje preporučamo svim pravnim osobama kojima je potreban R1 račun. Odabirom tog načina plaćanja, kupac će nakon što naruči traženi proizvod primiti predračun (faksom ili e-mailom), a Superknjižara će mu nakon registracije uplate poslati pošiljku i R1 račun. Uplata na račun preporuča se privatnim osobama kojima nakon zaprimljene narudžbe stiže e-mail s ponudom za plaćanje (e-banking, uplata u banci, pošti itd.). Taj način plaćanja mogu koristiti i osobe koje naručuju iz inozemstva.
  4. Gotovinom – ovaj oblik plaćanja dostupan je samo u onim slučajevima kada se kao opcija isporuke odabere preuzimanje u jednoj od naših knjižara.
Načini isporuke

Načini isporuke dijele se u dvije osnovne kategorije:

  1. Slanje pošiljke na željenu adresu.
     
    • Isporuka dostavljačkom službom koja pokriva veći dio Hrvatske. Za mali dio hrvatskog teritorija koji nije pokriven uslugom dostavljačke službe (pojedini otoci) koriste se usluge Hrvatske pošte (troškovi za taj tip isporuke su 22 kn za iznose narudžbe do 200 kuna, 25 kn za narudžbe do 500 kuna, a za narudžbe iznad 500 kuna dostava je na području Hrvatske besplatna).
       
  2. Preuzimanje pošiljke u jednoj od naših knjižara, bez troškova dostave (samo za narudžbe s područja Hrvatske). Ovaj oblik isporuke ujedno je i najbrži, zbog toga što je ponuda proizvoda naše internetske knjižare ujedno i fizički dostupna u zagrebačkoj knjižari na Rooseveltovu trgu (Savska). Naručeni artikli mogu se preuzeti (nakon što kupac e-mailom dobije obavijest o isporuci) u sljedećim knjižarama:
     
    • Superknjižara, Rooseveltov trg 4 (preko puta Muzeja Mimara – zgrada Novinarskog doma), 10000 Zagreb (radno vrijeme od 9 do 18 sati radnim danom tel. 01/4875-735, e-mail: superknjizara@superknjizara.hr
    • Znanje Bookshop, Gajeva 1, 10000 Zagreb, tel: 01 5577 953, Radno vrijeme: pon-pet 08:00-21:00; sub 9:00-20:00. bookshop@znanje.hr
    • Znanje Zadar, Sveti Donat, Knezova Šubića Bribirskih 11, 23000 Zadar, tel: 023 254 518, Radno vrijeme: pon-sub 08:00 - 20:00 zadar@znanje.hr
    • Znanje Varaždin – Lumini centar, Ulica grada Lipika 15, Donji Kneginec, 42204 Turčin, tel: 042 555 002, Radno vrijeme: pon-ned 09:00 - 21:00 lumini@znanje.hr
    • Znanje Split – Miroslav Krleža, Kraj Sv. Marije 1, 21000 Split, tel: 021 271 714, Radno vrijeme: pon-sub 08:00 - 20:00 split@znanje.hr
    • Znanje Slavonski Brod, Trg pobjede 28, 35000 Slavonski Brod , tel: 035 295 258, Radno vrijeme: pon-pet 08:00-20:00; sub 08:00-14:00 brod@znanje.hr
    • Znanje Rijeka, Užarska 1, 51000 Rijeka, tel: 051 582 091, Radno vrijeme: pon-sub 08:00 - 20:00 rijeka@znanje.hr
    • Znanje Pula, Giardini br. 4, 52100 Pula, tel: 052 354 650, Radno vrijeme: pon-pet 08:00-20:00; sub 08:00-14:00 pula@znanje.hr

 

Registracija i zaboravljena lozinka

Za kupnju na internetskoj stranici Superknjižare potrebno je izvršiti registraciju odnosno kreirati korisnički račun i unos osnovnih podataka. Registraciju je moguće izvršiti prije procesa naručivanja ili tijekom njega. Nakon odabira polja Registracija otvara se obrazac u kojemu je potrebno ispuniti osnovne podatke. Kupac sam odabire lozinku s pomoću koje se pristupa korisničkom računu. Nakon popunjavanja traženih podataka potrebno je unose potvrditi klikom na polje Završi registraciju. Kreirani korisnički račun ostaje registriran u sustavu, a pristupa mu se kombinacijom e-mail adrese i lozinke.


U slučaju da kupac zaboravi lozinku, dovoljno je poslati e-mail klikom na link Zaboravljena lozinka? Proslijedit ćemo vam novu lozinku za pristup podacima – naknadno je možete promijeniti jer automatski kreirane lozinke nisu lako 'pamtljive'. Ukratko, nakon kreiranja računa, za svaku daljnju kupnju u sustavu Superknjižare potrebna je jedino e-mail adresa i lozinka.

Pretplata na newsletter

Korisnici pri registraciji mogu odabrati opciju primanja newslettera, redovite usluge Superknjižare koja vas informira o novim naslovima u ponudi i posebnim akcijama. Usluga se u svakom trenutku može jednostavno otkazati slanjem e-maila našoj korisničkoj službi

Pretraživanje

Naša ponuda može se pretraživati na temelju dva osnovna principa:

  1. Pretraga korištenjem tražilice koja je strukturirana tako da se na početku upisivanja željenog pojma u samom polju tražilice u padajućem izborniku pojavljuju rezultati koje je moguće odabrati ili upisivanjem cijelog pojma i odabirom polja Pretraži
  2. Knjige možete pretraživati i bez upotrebe tražilice, pretraživanjem pojedinih tematskih područja (lijevi izbornik) te novih i najprodavanijih naslova (gornji izbornik). U lijevom izborniku moguće je odabrati željeno područje, a klikom na jedno od glavnih područja širi se broj mogućnosti s potpodručjima. Nakon odabira željenog područja, artikli se izlistavaju, a moguće je koristiti i dodatnu tražilicu koja odabrano područje razvrstava prema godini izdanja, od najstarijih do najnovijih i obratno, te prema cijeni i naslovu.
  3. Nove naslove moguće je pretraživati klikom na polje Sva nova izdanja.
Prigovori kupaca

Sukladno čl. 10 Zakona o zaštiti potrošača, Prodavatelj omogućuje svim Kupcima da svoje prigovore upute putem pošte na adresu Prodavatelja Superknjižara d.o.o. 10 000 Zagreb, Rooseveltov trg 4, odnosno putem elektroničke pošte na adresu elektroničke pošte Prodavatelja superknjizara@superknjizara.hr, te će Prodavatelj obavijestiti Kupca o zaprimljenom prigovoru. Na sve primjedbe i prigovore Prodavatelj će odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora. Kako bi Prodavatelj sukladno članku 10. stavku 5. Zakona o zaštiti potrošača potvrdio primitak pisanog prigovora, a zatim i na isti odgovorio, Kupac treba navesti točne podatke za primitak istoga.

Izjava o konverziji

Za korisnike van Hrvatske - Naplata se uvijek vrši u hrvatskim kunama.  

Iznos koji će teretiti Vašu kreditnu karticu dobija se na način da se hrvatska kuna pretvara u Vašu valutu prema trenutnoj tečajnoj listi Hrvatske Narodne Banke. Kada se Vama naplaćuje iznos se pretvara u Vašu valutu prema tečaju kuće kreditne kartice kojom ste platili.

Kao rezultat pretvaranja valuta može doći do male razlike u cijeni od one koja je naznačena na našoj internet stranici.