- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- filozofija
- I SLOBODA I PRIPADANJE - Eseji o religiji, nacionalizmu i solidarnosti
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
I SLOBODA I PRIPADANJE - Eseji o religiji, nacionalizmu i solidarnosti
O knjizi I SLOBODA I PRIPADANJE - Eseji o religiji, nacionalizmu i solidarnosti
U knjizi I sloboda i pripadanje sociologinja Slavica Jakelić analizira uzroke neostvarenih predviđanja zapadnih društvenih teoretičara da će religijske i nacionalne oblike pripadanja zamijeniti neki drugi, racionalniji i „plemenitiji“ identiteti i privrženosti, uključujući i solidarnosti artikulirane kroz univerzalističke diskurse kozmopolitizma te ideje i prakse ljudskih prava. Smještajući hrvatske preokupacije unutar globalne i komparativne perspektive, Jakelić povezuje naglašeno razdvojene uvide sociologije, religijskih studija, povijesti i političke filozofije. Kroz tu interdisciplinarnu prizmu, ona razmatra značenja i povezanosti religije, nacionalizma i solidarnosti te pita: Zašto su nas nacionalizmi ponovno iznenadili? Zbog čega je religija bila i ostala slijepa točka društvenih znanosti, osobito u kontekstu analize kolektivnih identiteta? Nude li hrvatska povijesna iskustva ili neki recentniji diskursi o pravima izbjeglica i migranata drukčiju, konstruktivniju perspektivu kad je riječ o odnosu etike identiteta i etike solidarnosti? U trenutku kad populističke isključivosti predstavljaju izniman izazov demokraciji i demokratskom pluralizmu, autorica pokazuje zašto je nužno odnosima između partikularnih identiteta i univerzalnih humanističkih ideala pristupiti na novi i konstruktivniji način.