- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- alternativna područja
- na rubu znanosti
- ISKORAK U ZNANOSTI - Toplinska energija i život
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

ISKORAK U ZNANOSTI - Toplinska energija i život
O knjizi ISKORAK U ZNANOSTI - Toplinska energija i život
Već se i u starim civilizacijama postavljalo pitanje što je Svemir i kako je on nastao. Sve teorije o tome u prošlosti bile su u skladu s tadašnjim znanjima i spoznajama. Prve pisane podatke o tome ostavio nam je Mojsije u svojoj knjizi o postanku prije 3.526 godina, u kojoj je stvaranje Svemira i svijeta u njemu pripisao samo riječi Božjoj. Ali nikada nigdje nije otkriveno koja je to bila riječ. Prema autoru ove knjige, za postanak Svemira i svega što se nalazi u njemu, zaslužan je samo jedan dobro poznati oblik energije, kojega susrećemo na svakom koraku, a to je toplina. (Oblik energije bez koje ničega na svijetu nema).
Opis toplinske energije
Toplinska energija, koja se javlja u svom razrijeđenom stanju, može dosezati temperaturu i do više milijardi stupnjeva Celzija. Kada se takva toplina iz zvijezda i crnih rupa počinje širiti po svemirskom prostoru, zbog razlike potencijala između njenih čestica, ona se počinje sažimati ili zgušnjavati. Takvo zgušnjavanje završava i sa najtežim kemijskim elementima. Zgušnjavanje prvotne toplinske energije uvijek prati i određena količina topline, koja se zbog jednakog naboja i međusobnog odbijanja ne udružuje i ne zgušnjava, nego se i dalje zadržava u svom razrijeđenom stanju. Postupnim gubitkom svog energetskog potencijala, i takva toplina na planetu Zemlja završava samo sa prosječnom temperaturom od 20 stupnjeva Celzija. Ona je kod ljudi i nešto viša, kreće se u prosjeku između 36 i 37 stupnjeva Celzija, ali kada svojim nagomilavanjem u ljudskom tijelu dosegne 42 i više stupnjeva Celzija, postaje i smrtonosna.