- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- povijest
- JASENOVAČKI POPIS - Lažne žrtve
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

JASENOVAČKI POPIS - Lažne žrtve
O knjizi JASENOVAČKI POPIS - Lažne žrtve
Najkontroverznije i neriješeno pitanje ljudskih gubitaka Hrvatske, i Jugoslavije, u Drugome svjetskom ratu broj je žrtava logora Jasenovac. Popisi žrtava logora Jasenovac te procjene i izračuni povjesničara i demografa najčešće su znatno različiti i u preširokom rasponu od potpunoga umanjivanja do nemogućih megalomanskih navoda te uvjetovani (dnevno)političkim ozračjem. Napose od vremena raspada SFR Jugoslavije pitanje broja žrtava logora Jasenovac iz jedinoga mogućega jednostranog i „megalomanskog” tumačenja znatno se raslojava. U članku se prikazuju i propituju najvažniji historiografski i publicistički radovi o jasenovačkim žrtvama i njihovi odjeci u javnosti, od pristaša „umanjivanja” do zastupnika „megalomanskih” navoda, kao i malobrojna nastojanja nepristranoga sagledavanja toga pitanja u Hrvatskoj i Srbiji od početka 90-ih godina do sadašnjosti.
Kad god se progovara o žrtvama ustaškoga logora u Jasenovcu, najprije se mora pobuditi ljudsko suosjećanje i iskazati pijetet baš svakoj osobi koja je izgubila život u tom logoru. Ipak nije i ne može biti svejedno koliko je tih žrtava stvarno bilo. Za razliku od općeprihvaćenih brojeva od 700 000 do 1 700 00O žrtava jasenovačkoga logora, o kojima su političari, znanstvenici, subnorovci, književnici, novinari, predstavnici srpskoga naroda i drugi gotovo šest desetljeća šutjeli, danas je od osamostaljenja Hrvatske taj broj stalna kontroverzna tema. Naime, oni koji su šutjeli, njihovi nasljednici i pobornici sada grčevito brane unaprijed zadani »prihvatljiviji« broj »do 100 000 žrtava«, za koji je zadužena Javna ustanova Spomen-područja Jasenovac, ali sve veći broj neovisnih istraživača pokazuje neodrživost toga njezina poimeničnoga popisa, koji je, očito, u službi političkih i nekih drugih ciljeva, a najmanje u službi objektivne znanosti i povijesne istine. Dvojica široj hrvatskoj javnosti manje poznatih istraživača, inženjera računalstva, dr. Nikola Banić i dr. Mladen Koić, već dulje vrijeme upozoravaju na manjkavost, apsurdnost i manipulacije jasenovačkim popisom. https://www.glas-koncila.hr/dr-nikola-banic-i-dr-mladen-koic-o-jasenovackim-zrtvama/