- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- ostale društvene znanosti
- JEZIK DANAŠNJI 1965-1968.
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

JEZIK DANAŠNJI 1965-1968.
O knjizi JEZIK DANAŠNJI 1965-1968.
Jezik današnji 1965–1968. knjiga je u kojoj su sabrani članci Dalibora Brozovića objavljivani u istoimenoj Telegramovoj rubrici od 3. rujna 1965. do 20. prosinca 1968. Nizu od 166 članaka iz "Jezika današnjeg" pridodana su dva napisa koja se – premda objavljena izvan rubrike – tematski posve uklapaju u taj niz.
Preuzimajući na sebe ulogu jezičnog savjetodavca, Brozović je u razdoblju od gotovo tri i pol godine napravio inventuru temeljnih akcentoloških, fonetskih, fonoloških, morfoloških, sintaktičkih, leksičkih i pravopisnih tema. Odabirom tema npr. iz područja opće teorije slavenskih standardnih jezika, povijesti hrvatskoga jezičnog standarda, što su upravo u drugoj polovici šezdesetih u središtu njegova znanstvenog interesa, nadišao je uske okvire normativistike tako tipične za novinske jezične rubrike.
Brozovićevi članci objavljivani u "Jeziku današnjem" vrijedna su građa za hrvatsku fi lologiju, autentičan prilog razumijevanju naše nedavne kulturne i jezičnopolitičke povijesti.
Priređivač Krešimir Mićanović, vrstan poznavatelj sociolingvističke kroatistike, tekstove je donio kritički komentirane i popraćene aparatom kazalâ, te u predgovornom tekstu prikazao mjesto i veličinu Brozovićeva djela, pogotovo njegov sociolingvistički vid; ne treba zaboraviti da su članci u Telegramu nastajali u burnu dobu poslije tzv. novosadskoga dogovora neposredno prije Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika (1967), kojoj je Brozović bio jedan od sastavljača.