- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- JOSIP KOSOR - prilozi sa znanstvenog kolokvija 2002
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
JOSIP KOSOR - prilozi sa znanstvenog kolokvija 2002
O knjizi JOSIP KOSOR - prilozi sa znanstvenog kolokvija 2002
Kosorov književni rad poznatiji je u njegovu proznom i dramskom dijelu opusa, a manje je u književnoj kritici i književnoj povijesti bilo rasprava o njegovu pjesničkomu radu. Kako se on pjesništvom bavio tijekom čitava života, zaključiti nam je da mu je bilo stalo i do toga dijela svoga rada. Međutim, kad je riječ o stilskoparadigmatskom određenju, tada najznačajniji dio Kosorova pjesništva - a i ne samo njega - pripada ekspresionističkoj fazi hrvatskoga pjesništva, i to u vrijeme njegove kanonizacije. Kako je Kosor svoju knjigu stihova Beli plamenovi objavio 1919. godine, a hrvatski je ekspresionizam vr-hunio između 1917. - 1920., znači da se i dijakrono Kosor usidruje u navedeno razdoblje. No, kako se hrvatski ekspresionizam ostvarivao u različitim tipovima poetika, Kosorovo ekspresionističke pjesništvo imenovao sam kozmičkim. U taj tip poetike spadaju još pjesnici Šibe Miličić, djelomično Cesarčevo pjesništvo (usp. Milanja, 2000.), i dakako neki srpski ekspresionistički pjesnici. Međuratno razdoblje je inače bilo vrijeme veće suradnje i fluktuacije hrvatskih i srpskih (pa i slovenskih) književnika, a odnosilo se kako na življenje i djelovanje u različitim sredinama i gradovima (Ujević, Krklec primjerice), tako i na zajedničke časopisne projekte (Krleža i Bog-danović primjerice).