- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- KNJIŽEVNOST I HISTORIOGRAFIJA - Književnopovijesne studije
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

O knjizi KNJIŽEVNOST I HISTORIOGRAFIJA - Književnopovijesne studije
Knjiga okuplja deset studija najvećim dijelom posvećenih starijoj hrvatskoj književnosti u Bosni i Hercegovini i njezinoj prezentaciji u povijestima književnosti. Ovaj segment hrvatske književnosti autorica promatra kao dio šireg fenomena kulture franjevaca Bosne Srebrene, koja je u predmodernom razdoblju obuhvaćala i zagorsku Dalmaciju, Slavoniju, Srijem, Bačku, Banat i južnu Ugarsku. Tekstove povezuje i interes za proučavanje odnosa historiografskog i književnoumjetničkog aspekta ove književne tradicije.
Prvi dio knjige bavi se poetikom starije hrvatske (franjevačke) književnosti u Bosni i Hercegovini i njezinim odnosom prema historiografskom pismu, a zatim i utjecaju koji je ova književnost - samostanske kronike – imala na pripovjedače 20. i 21. stoljeća (Ivu Andrića, Miljenka Jergovića, Josipa Mlakića, Enesa Karića). Drugi dio knjige istražuje kako je hrvatska književnost Bosne i Hercegovine prezentirana i vrednovana u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj znanosti o književnosti.
Knjiga Književnost i historiografija bavi se nedovoljno proučenim segmentom starije hrvatske književnosti nastalim na tlu današnje Bosne i Hercegovine. Koncentrira se na plodne odnose te književne tradicije s historiografskim pismom te na njezin utjecaj na suvremene pripovjedače. Baveći se njezinom statusom u povijestima književnosti autorica predlaže nove načine njezina književnopovijesnog prezentiranja i vrednovanja, smještajući je u kontekst franjevačke književnosti Bosne Srebrene, te bosanskohercegovačke i hrvatske kulture.