KRAJ DOBA OPONAŠANJA - Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju

O knjizi KRAJ DOBA OPONAŠANJA - Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju

Ova znamenita knjiga dvojice istaknutih intelektualaca, Ivana Krasteva i Stephena Holmesa, potpuno preobličuje naše razumijevanje krize liberalizma i odgovara na pitanje zašto je Zapad, nakon pobjede u hladnom ratu, izgubio svoju političku ravnotežu.

Početkom 1990-ih očekivalo se širenje liberalne demokracije na Istok. Ipak, transformacija istočnoeuropskih zemalja iznjedrila je gorko odbacivanje samog liberalizma, ne samo na Istoku već i u srcu Zapada. Autori međutim smatraju da kraj doba oponašanja ne znači da će ljudi prestati cijeniti slobodu i pluralizam, da će liberalna demokracija nestati ili da će svijetom zavladati reakcionarni autoritarizam i nativizam. To znači povratak, ali ne svjetskom sukobu dviju misionarskih nacija, jedne liberalne i druge komunističke, nego povratak pluralističkom i konkurentskom svijetu, gdje nijedno središte vojne i ekonomske moći neće težiti širenju vlastitog vrijednosnog sustava diljem svijeta. Takav međunarodni poredak nipošto nije bez presedana, s obzirom na to da je glavna značajka svjetske povijesti bila kulturna, institucionalna i ideološka raznolikost, a ne jednoobraznost – zapažanje koje sugerira da je kraj doba oponašanja ujedno i kraj jedne zlosretne povijesne anomalije.
Kraj doba oponašanja briljantno je djelo iz sfere političke povijesti u kojem Krastev i Holmes dokazuju da je pretpostavljeni kraj komunizma samo početak doba autokrata. Osvrćući se na povijesne događaje u posljednjih trideset godina, autori također pokazuju da najveća snaga vala populističke ksenofobije u Istočnoj Europi proizlazi iz ogorčenosti nametnutim oponašanjem Zapada nakon promjena 1989.

* * *
Knjiga Kraj doba oponašanja. Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju dobila je nagradu Lionel Gelber za 2020. godinu.

* * *

Ivan Krastev predsjednik je Centra za liberalne strategije i stalni suradnik Instituta za znanosti o čovjeku u Beču. Član je upravnog odbora Europskog vijeća za vanjske poslove i odbora povjerenika Međunarodne krizne skupine, te autor kolumni za New York Times. Autor je knjiga Pandemija nostalgije. Kako koronavirus mijenja Europu (2020); Što nakon Europe? (2019); Democracy Disrupted. The Global Politics on Protest (2014) i In Mistrust We Trust: Can Democracy Survive When We Don’t Trust Our Leaders? (2013). Ivan Krastev dobitnik je nagrade Jean Améry za najbolje esejističko postignuće u 2020. godini.

Stephen Holmes profesor je prava na Sveučilištu u New Yorku. Stručnjak je za ustavno pravo i pravne reforme u bivšem Sovjetskom Savezu i Istočnoj Europi. Neka od njegovih područja interesa su pitanja koja se odnose na reformu vladavine zakona u Rusiji i drugim postkomunističkim državama, poteškoće u borbi protiv džihadističkog terorizma i povijest i razvoj liberalizma i antiliberalizma u Europi. U svojoj bogatoj karijeri sveučilišnog profesora predavao je na Harvardu, Yaleu, Princetonu i Sveučilištu u Chicagu. Bio je i voditelj programa Zaklade Soros za promicanje pravne reforme u Rusiji i Istočnoj Europi. Autor je brojnih knjiga među kojima se ističu The Matador’s Cape: America’s Reckless Response to Terror (2003), Passions and Constraint: On the Theory of Liberal Democracy (1995) i The Anatomy of Antiliberalism (1993).