- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- povijest
- KRALJEVI ČUDOTVORCI
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

KRALJEVI ČUDOTVORCI
O knjizi KRALJEVI ČUDOTVORCI
Ono što je Mark Blok želeo da iznese to je, istovremeno, istorija jednog čuda i verovanja u to čudo. Obe pojave su, uostalom, manje-više isprepletene. Mark Blok je pokazao da čudo postoji počev od onog trenutka u kojem postaje moguće u njega verovati, a potom, ono slabi, od trenutka kada više nije bilo moguće u njega verovati. „Da se nisam bojao da ću još više opteretiti ovo već predugačko zaglavlje, dao bih ovoj knjizi još jedan podnaslov: Istorija jednog čuda“. A to čudo on želi „objasniti u njegovom trajanju i njegovoj evoluciji“, u okviru jednog „totalnog objašnjenja“… Kako danas jedan istoričar može da čita Kraljeve čudotvorce? Prva fascinacija potiče, pre svega i još uvek, od komparatističke perspektive koju delo sadrži… komparatizam koga je uzdigao na tron i proslavio Mark Blok čini mi se da je više nego ikada neophodan u granicama opreza koje je on naznačio i on bi svakako bio srećan da Kraljevi čudotvoraci po tom pitanju najzad podstaknu nastanak dela njima inspirisanih… U perspektivi svojih dosijea koje nam je ostavio Mark Blok, različite teorije o poreklu kraljevske moći, umesto da međusobno protivureče, čini se kao da se nastavljaju, u istorijskom vremenu, kroz izvesnu sličnost sa Hokartovim idejama. Prvo, sakralna kraljevska moć sa svojim legendama, svojim „sujeverjima“, pomazanje, krunidba i insignije, zatim „teorija o ugovoru“, proistekla iz feudalnog društva, ali od koga se oslobodila, najzad, novo elektoralno pravo i parlamentarni režim. I u svemu tome sledi nit vodilju „dubokih pojava“, potragu za jednom totalnom istorijom moći, u svim njenim oblicima i sa svim njenim instrumentima. Jednom istorijom moći u kojoj ona neće biti odsečena od svoje ritualne osnove, neće biti lišena svojih slika i svojih predstava…