- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- KRISTIJANOVIĆEV GAZOFILACIJ I
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
O knjizi KRISTIJANOVIĆEV GAZOFILACIJ I
Knjige pred vama rezultat su rada na projektu Ignac Kristijanović – zaboravljeni dragulj kajkavskoga književnog jezika koji se od 1. 11. 2019. do 31. 12. 2022. provodio na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Cilj projekta bio je iz perspektiva različitih znanstvenih disciplina istražiti život i djelovanje Ignaca Kristijanovića (1796. – 1884.), plodnoga vjerskog pisca, važnoga pučkog prosvjetitelja i borca za kajkavski književni jezik.
Razdoblje njegova djelovanja dijelom se poklapa s razdobljem hrvatskoga narodnog preporoda (1835. – 1848.), no na svojemu početku i kraju izlazi izvan njegovih okvira, neposredno ga najavljujući i trajući kratko poslije njegove kulminacije, navješćujući vrijeme Bachova apsolutizma. U hrvatskoj općoj i književnoj historiografiji to se vrijeme tradicionalno proučava s obzirom na tendencije, ciljeve i ostvarenja preporodnoga pokreta zbog čega u njegovu proučavanju dominira stanovita, riječima D. Dukića, ilirocentrična perspektiva. U takvim okolnostima simultane društvene, kulturne i političke činjenice i procesi koji nisu eksplicite ili u potpunosti bili instrumentalizirani u svrhu preporodnoga pokreta nerijetko su interpretirani kao faktori otežavanja ili osporavanja preporodnih nastojanja. Kristijanovića se stoga dugo promatralo i vrednovalo iz te perspektive, pa usprkos bogatom opusu i neospornoj važnosti za hrvatsku kulturu i jezik, njegovo djelo nije sustavno istraživano.