- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- filozofija
- KRITIKA ESHATOLOGIJSKOG UMA - problem otuđenja i hrvatska filozofska praksa
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

KRITIKA ESHATOLOGIJSKOG UMA - problem otuđenja i hrvatska filozofska praksa
O knjizi KRITIKA ESHATOLOGIJSKOG UMA - problem otuđenja i hrvatska filozofska praksa
prof. dr. Hotimir Burger
U knjizi Kritika eshatologijskog uma prezentiran je ozbiljan i uspjeli pokušaj da se na bazi jedne objektivističke analitičke sheme rekonstruira geneza, glavni aspekti te teorijski i dijelom praktički domašaji filozofije prakse s obzirom na problem otuđenja. Analiza je ekstenzivna i imanentno kritička a autorove opservacije i procjene sadržajne su i korektne i najčešće koncilijantne. Autor jednoznačno afirmativno vrednuje teorijski domašaj filozofije prakse uopće i s obzirom na problem otuđenja, ali ima i utemeljene prigovore. Njegov prikaz sadrži novine u analiziranim segmentima i ocjenama. Ekstenzivno je i na više mjesta dokumentirana unutarnja sprega ove orijentacije s klasičnom njemačkom filozofijom, a manje sa suvremenom filozofijom. Temeljna pozicija filozofije prakse dokumentirana je usporednim prikazom radova glavnih zastupnika orijentacije, iz čega su vidljivi i njihovi međusobni odnosi i utjecaji. U zaključnom razmatranju autor pokušava formulirati i ocjenu pojedinačnih doprinosa Kangrge, Sutlića, Vranickog i Supeka s obzirom na razmatranu temu. Sigurno da je razložna autorova tvrdnja da je o stajalištima filozofije prakse kronično izostajala meritorna diskusija, što je i inače karakteristika naše filozofije, tako da je takva diskusija još uvijek samo deziderat.