LATINSKA AMERIKA - POVIJEST I POLITIKA

O knjizi LATINSKA AMERIKA - POVIJEST I POLITIKA

Latinska Amerika jedna je od politički najinteresantnijih i najfascinantnijih regija svijeta, no u Republici Hrvatskoj njezinu se proučavanju ne pridaje veće značenje. Osim u sklopu studija španjolskoga jezika, regiji nije posvećen niti jedan kolegij na Sveučilištu u Zagrebu. To namjerava ispraviti Fakultet političkih znanosti na kojem se od sljedeće akademske godine uvodi kolegij Regionalne komparativne politike: Latinska Amerika.
Zašto proučavati Latinsku Ameriku? Zato što je jedna od najvećih svjetskih regija. Latinska Amerika je dinamična i kompleksna regija u kojoj nalazimo sve suprotnosti modernog svijeta, od idilične prirode i udaljenih zabiti do najvećih svjetskih megalopolisa. Regija se neprestano mijenja i iznimno je plodno područje za proučavanje promjena u društvu, brzi ekonomski razvoj, diktature, revolucije, tranziciju k demokraciji, američke intervencije, klasne borbe, odnose između rasa, globalizaciju, promjenu političke kulture, građanske ratove, legalne i ilegalne migracije, granične sukobe, regionalne integracije...
Latinska Amerika trenutačno je u razdoblju rekonstruiranja kulture, društva i politike i priključivanja svjetskim zbivanjima i trendovima. Poznati latinoamerikanist Howard Wiarda smatra da je regija "živi laboratorij društvenih i političkih promjena". Ima li boljeg razloga za proučavanje?
Latinska Amerika je i regija koja je svijetu dala iznimno važan civilizacijski i kulturni doprinos. Prije nego što su došli Europljani, u Latinskoj Americi cvale su civilizacije Azteka, Maja i Inka. Materijalni ostaci njihove prošlosti (piramide, hramovi, gradovi, skulpture, zlatni predmeti) i danas su predmet divljenja milijuna turista. Latinska Amerika je dala i dva književnika nobelovca - Gabrielu Mistral i Gabriela Garciu Marqueza (Sto godina samoće), muralista Diega Riveru i suprugu mu Fridu Kahlo. Poznata je i popularna kultura, nadasve glazba i ples.