MILENIJSKI MITOVI MRŽNJE

O knjizi MILENIJSKI MITOVI MRŽNJE

Izazvan oživljavanjem rasnih i etničkih teorija, Tvrtko Švob kritički obrađuje razvoj rasizma, etničke predrasude, pseudoznanstvene korijene rasističkih teorija kao i njihove moderne varijante. Djelo osobito konfrontira suvremeni napredak biologije i genetike s raznim oblicima rasnih teorija, a osvrće se na brojna aktulana pitanja kao što su to eugenika, spolna diskriminacija, rase i populacije u odnosu na patološka svojstva.

“Pojedini individuumi mogu se razlikovati po raznim tjelesnim kriterijima, po karakteru, po intelektualnim svojstvima, ali se svi ti različiti pojedinci uklapaju u jednu istu ljudsku vrstu. Organizmi koji se razmnožavaju spolno, kao što je to čovjek, imaju polovicu nasljednih osnova od majke, a polovicu od oca, ali to nije jednostavna mješavina roditeljskih gena, već dolazi do novih kombinacija i rekombinacija, čak kad ne uzmemo pri tome u obzir i eventualne mutacije. Zbog svega toga, slika pojedinih individuuma je međusobno različita čak i u okviru najužeg srodstva, osim između jednojajnih blizanaca. Kao što je već prije rečeno, čak i kod ovih, koji imaju međusobno jednaku genetsku osnovu, možemo naći neke razlike, jer se svaki blizanac razvija uvijek pod nešto različitim vanjskim uvjetima.
Što su populacije geografski međusobno udaljenije, redovito pokazuju to veće razlike, jer između njihovih individuuma ima manje križanja, i time razmjene gena. Kako je prirodna okolina između geografski udaljenih populacija različita, adaptacija na nove okoline dovodi do većih razlika između njih. Ali kod ljudi ne postoji oštri diskontinuitet između različitih populacija, ne postoje »čiste« rase, već postoji različita gradacija pojedinih karakteristika, odnosno različita frekvencija pojedinih genetskih svojstava. Prema tome se granice između pojedinih rasa ne mogu oštro utvrditi. Individualne razlike pojedinih svojstava unutar jedne populacije mogu biti čak veće od razlika između pojedinih populacija. Rasne se razlike nikako ne poklapaju s nacionalnim, etničkim, klasnim, jezičnim i kulturnim razlikama.”