MIROSLAV TUĐMAN I PARADIGMA ZNANJA

O knjizi MIROSLAV TUĐMAN I PARADIGMA ZNANJA

– Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman (1946. – 2021.)
Bibliografija i znanstvena djelatnost prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana
Ivan ROGIĆ: O jednoj pukotini u opusu Miroslava Tuđmana
David VAANDRAGER, Willem LEEUWENKAMP, Giliam DE VALK: A Horizon Scan Based on a Systems Analysis: to Anticipate Threats Against Organizations Involved in the Well-Functioning of Society
Silvana MARIĆ TOKIĆ, Ivica SKOKO: Uloga dezinformacije u kreiranju korpusa javnoga znanja
Sanja KIŠIČEK: Stvaranje i održavanje kolaborativne radne okoline
Tomislava LAUC: Informacijska znanost: od ishodišta prema korisničkom iskustvu
Darko BABIĆ: Organizacija znanja kao model upravljanja baštinom: baštinska pismenost
Đani BUNJA: Obilježja upravljanja informacijama u hrvatskom turizmu
Željka MIKLOŠEVIĆ, Mihaela KULEJ: Iskazi znanja u suvremenom muzeju i digitalna tehnologija
Marija BOBAN: Umjetna inteligencija i privatnost: izazovi za zaštitu podataka u informacijskom dobu
Ana BARBARIĆ, Ivana HEBRANG GRGIĆ: Publikacije hrvatskih iseljenika u Australiji i Novome Zelandu: od bibliografije do bibliometrije
Dražen ŽIVIĆ, Ivana BENDRA: Miroslav Tuđman i znanstveno-stručni skup „Vukovar ’91.”: konferencijska priopćenja i objavljeni radovi
Władysław BUŁHAK: The Eve of Moscow’s Eight Eyes, Shields and Swords Alliance. The summit of the security apparatuses of the Soviet bloc countries (7-12 March 1955) as an event constituting the communist intelligence community
Davor MARIJAN: Krizna stanja u teoriji i praksi obrambeno-zaštitnog sustava socijalističke Jugoslavije
Josip MIHALJEVIĆ: Gastarbajteri kao sigurnosno pitanje jugoslavenske komunističke vlasti 1970-ih
Stipe KLJAIĆ: Atavizam prošlosti: rasprave o dalmatinskom autonomaštvu na marginama Hrvatskog proljeća
Domagoj KNEŽEVIĆ: Franjo Tuđman u Informacijama Službe državne sigurnosti Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske u kontekstu političkih promjena sredinom 1980-ih
Gordan AKRAP, Ivica MANDIĆ: Military Intelligence Estimates and Strategic Decisions: the Case of Vukovar 1991 – 1995
Mijo BELJO: Informativno-propagandno djelovanje muslimansko-bošnjačke strane tijekom rata u BiH: primjer Oslobođenja (1992. i 1993. godine)
Ivo LUČIĆ: Hrvatska izvještajna služba u obrani Republike Hrvatske
Ugo VLAISAVLJEVIĆ: Ratna strategija bosanskog suverena: prilog čitanju Tuđmanove Druge strane Rubikona
Roman DOMOVIĆ: Znanstvena metodologija nasuprot pseudodokazima u predmetu IT-04-74-T
Saša MRDULJAŠ: Pozicije Hrvatske u odnosu na mogućnost realizacije ideje „srpskog sveta”

Sažetak
Summary
O autorima

Iz Predgovora

U povodu prve godišnjice smrti prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana održan je u Zagrebu 31. siječnja i 1. veljače 2022. međunarodni znanstveni skup Miroslav Tuđman i paradigma znanja. Skup je organizirao Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Udrugom sv. Jurja iz Zagreba, a zbog pandemije bolesti COVID-19 održan je u virtualnom okruženju putem platforme Webex u organizaciji Zagrebačkog sigurnosnog foruma.

Osim što je prije tri desetljeća bio među utemeljiteljima Instituta Pilar, pokojni profesor Miroslav Tuđman bio je osnivač Udruge sv. Jurja i časopisa National Security and the Future. Bio je dugogodišnji profesor na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je osnovao Katedru za organizaciju znanja. Pridonio je stvaranju i obrani Hrvatske kao i njezinoj međunarodnoj afirmaciji. Imajući na umu prije svega doprinos koji je profesor Miroslav Tuđman dao društvenim i humanističkim znanostima, u zborniku se uz životopis i bibliografiju radova prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana te uvodni prilog biografsko-memorijalne naravi objavljuju znanstveni radovi u spomen na višedimenzionalna djelovanja prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana u društvenom, znanstvenom, profesionalnom i političkom kontekstu, a posvećeni su temama iz domena koje je on obrađivao u svome radu i temama koje se uklapaju u kontekst doba u kojem je živio i stvarao.