MODERNI SVIJET I ŽIDOVSKO PITANJE

O knjizi MODERNI SVIJET I ŽIDOVSKO PITANJE

Stanje u kojem su se Židovi zatekli u modernom dobu zaslužuje sagledavanje u svoj svojoj kompleksnosti. U tome je ujedno sadržana težina predmeta. U njega se upustio Edgar Morin, da bi s jedne strane opisao moderno doba u kojem je židovska sastavnica neizostavna, dok s druge strane pak židovsko pitanje nije zamislivo bez modernog doba.

Esej je napisan prije svega kao putovanje ka razmijevanju, ali i objašnjenje. Po ovome antropologu, pojam Židova bio je jasan sve dok se odnosio na identitet koji je podrazumijevao i jednu naciju i jedan narod i jednu vjeru. Otkad Židovi sudjeluju u kulturi i građanstvu gentila, odvajanje između Židova i gentila zamaskiralo je dovršeno sjedinjenje između ta dva komplementarna pojma, ali koji istodobno mogu i ostati suprostavljeni kad slijede razvojne faze (rasnog) antisemitizma koji je naslijedio stari, vjerski antijudaizam.

Ova studija morala se dakle pozabaviti i tragedijom prouzročenom nacizmom, iz čega je rođen Izrael, a gdje je pojam Židova poprimio i poprima jedno novo značenje. Na žalost, podvlači Morin, implantacija Izraela na islamskom tlu urodila je pak daljnjom tragedijom, također planetranih razmjera.

Edgar Morin (1921) danas je vodeći francuski sociolog i intelektualac. Živi u Parizu. Od 1950. bio je istraživač u CNRS-u (Nacionalnom Centru za znanstvena istraživanja). Osnivač Cenira za studij masovnih komunikacija (GECMAS), urednik časopisa Arguments i Communications. Predavao je širom svijeta, posebno u Latinskoj Americi; koncem šezdesetih dvije je godine radio u Institutu Stalk u San Diegu. Napisao je tridesetak knjiga, među kojima su najutjecajnije bile "Kino ili imaginarni čovjek" (1956), "Samokritika" (1959). "Misliti Europu" (hrv 1995, Durieux), "Općina u Francuskoj - Metamorfoza Plozeveta" (1967), te "Orkanske glasine" (1969). S potonje dvije knjige izvršio prelomili utjecaj na razvoj kulturne antropologije odnosno suvremenog sociološkog istraživanja Francuske. Između 1972. i 2004. objavio je veliku sintezu "Metoda" (La Methode) u šest svezaka.