MUŠKO I ŽENSKO U HRVATSKOME JEZIKU

O knjizi MUŠKO I ŽENSKO U HRVATSKOME JEZIKU

Ova je monografija rezultat rada na projektu Muško i žensko u hrvatskome jeziku. Projekt je od 2017. do 2024. bio interni projekt Instituta za hrvatski jezik. Voditeljice su projekta Lana Hudeček i Milica Mihaljević. Suradnici su na projektu: Goranka Blagus Bartolec, Marijana Horvat, Barbara Kovačević, Daria Lazić, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković, Josip Mihaljević, Irena Miloš i Domagoj Vidović. Kao suautorica uz člana projekta u monografiji je sudjelovala i Ana Mihaljević, a u monografiju je uključen i rad Martine Kramarić, koji daje vrijedan uvid u mocijske odnose u češkome jeziku. Projekt Muško i žensko u hrvatskome jeziku blisko je povezan s projektima Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik i Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena. Zbog interdisciplinarne prirode projekta pojedina su poglavlja nastala u suradnji s drugim projektima.

Motivacija za izradu ove monografije u prvome je redu praktična jer su istraživanja na projektu najčešće potaknuta upitima upućenima jezičnim savjetnicima iz Instituta za hrvatski jezik i potrebom društvene zajednice. Pitanja su najčešće uputili novinari i prevoditelji, ali i nastavnici, roditelji učenika i ostali govornici hrvatskoga jezika. Pitanja se uglavnom odnose na to kako glasi mocijski parnjak ili kad upotrijebiti koji mocijski parnjak. Izricanje muško-ženskih odnosa u hrvatskome jeziku višestruko je zanimljivo. Problem muških i ženskih mocijskih parnjaka relevantan je i sa stajališta ravnopravnosti spolova, pa savjete često traže ženske udruge, pravobranitelj za ravnopravnost spolova, Zavod za zapošljavanje, Oružane snage RH itd.

Hrvatski su jezikoslovci već poodavno, jer ih je na to prisiljavala logika i gramatika hrvatskoga standardnog jezika, dali puno pravo građanstva ženskim mocijskim parnjacima, pa su se tako počeli uvoditi i realni i potencijalni nazivi za vršiteljice radnje, nositeljice zvanja, žene koje se bave određenim zanimanjima i koje imaju određene osobine te nazivi stanovnica, sljedbenica i pripadnica pokreta, pravaca itd. Međutim, osim o mocijskoj tvorbi u ovoj će se monografiji govoriti i o mocijskome nazivlju, uporabi mocijskih parnjaka u praksi, leksikografskoj obradi mocijskih parnjaka, mocijskim parnjacima u frazemima i poslovicama, muškim i ženskim imenima, spolnim/rodnim stereotipima itd.