- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- lingvistika / filologija
- NA PUTU DO NAGLASNE NORME - OPRIMJERENO IMENICAMA
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

O knjizi NA PUTU DO NAGLASNE NORME - OPRIMJERENO IMENICAMA
Jezikoslovci i upućeniji laici znaju da naglasak u hrvatskome standardnom jeziku prate brojne posebnosti, nedoumice i prijepori. Njihovo je izvorište uglavnom u tome što se naglasak svake riječi, ovakav ili onakav, redovito izgovara, ali se jednako tako redovito ne bilježi u pismu. Usto se tim dijelom hrvatskog jezika ustrajnije bavilo i danas još uvijek bavi mali broj jezikoslovaca pa je u naše vrijeme ostalo dosta posla za nova istraživanja i prosudbe.Valja spomenuti da autorica pripada mlađem naraštaju hrvatskih jezikoslovaca i da je u stručnim krugovima već zapažena kao akcentologinja. Knjiga sadrži, osim uobičajenih uvodnih i zaključnih, pet poglavlja i to: Naglasna norma, Naglasna tipologija, Leksički naglasak, Općeparadigmatski naglasak, Promjenjljivi naglasni tip. Autorica daje vrlo iscrpnu, temeljitu i obuhvatnu naglasnu tipologiju imenica u hrvatskome standardnom jeziku uzimajući u obzir ne samo kodificiranu naglasnu normu nego i odmake od te norme, kao što pojava silaznih tonova na početnim slogovima, sve rjeđe prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku, gubljenje tonske opreke u većim gradskim sredinama, pomicanje uzlaznih naglasaka ulijevo. Autorica također komentira stavove suvremenih hrvatskih akcentologa vezane za naglasne promjene te konstatira da jedni ne odustaju od tradicionalnih postavki unatoč razilaženju propisa i uzusa, drugi se zalažu za potpuni deskriptivni pristup, a treći su skloni srednjem putu. U samoj tipologiji imenica razlikuju se leksički i morfološki (paradigmatski) naglasak. Knjiga je prilog stabilizaciji naglasne norme, s tim da autorica dobro primjećuje kako će neka kolebanja, osobito u leksičkome naglašavanju i dalje ostati jer su ona dio sustava u kojem se ne teži potpunoj standardizaciji i koji pretpostavlja dubletne naglaske.