NEZAHVALNOST - razgovor o našem vremenu

O knjizi NEZAHVALNOST - razgovor o našem vremenu

Suvremeni francuski filozof i esejist Alain Finkielkraut, pripadnik novih francuskih filozofa stasalih sedamdesetih godina nakon razočaranja ishodom studentske pobune 1968., zacijelo je jedan od najznačajnijih intelektualaca svojeg naraštaja. Njegova filozofsko-politička pozicija na paradoksalan je način pokušaj pomirenja univerzalizma i partikularizma nakon otkrića Kunderina eseja o tragediji Srednje Europe i malih naroda poslije 2. svjetskog rata i sovjetske invazije. Pokušaj nadilaženja tradicionalnih ideologijsko-političkih opreka ljevice i desnice Finkielkraut je i teorijski navijestio 1986. kad je u članku "Age de l´ideologie, age des cultures", nastojao promisliti razloge svjetsko-povijesnoga okreta pitanju kulturalnog i nacionalnog identiteta namjesto dotad vladajućeg kanona revolucionarnih utopija (...). Na praktičnoj razini, posredovanoj iskustvom strahotnih događaja u ratovima devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije kad se otvoreno zauzimao za pravo Hrvata na nacionalnu državu protiv srpske agresije, njegov će angažman biti predmetom idolopoklonstva, žestoke kritike, zgražanja i ravnodušnosti. Premda su isti model filozofsko-političkoga angažmana francuskih intelektualaca njegova naraštaja devedesetih godina zastupali Bernard-Henri Lévy u zagovoru Bosne i Hercegovine i André Glucksman u obrani Čečenije na državnu samostalnost u ratnome sukobu s Rusijom, upravo će Finkielkraut biti prokazan kao kulturalni partikularist nacije, čak kao i državotvorni hrvatski filozof, a njegov će govor o sudbini malih nacija u postnacionalnoj Europi biti osuđen na prezir i nerazumijevanje.