- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- filozofija
- O BERGSONU
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

O knjizi O BERGSONU
U svome čuvenom Abecedariju [...] Gilles Deleuze izjavio je, govoreći o stilu, da nikad nitko nije pisao i neće pisati kao Péguy: "On čini da rečenica izrasta iz sredine... piše s pomoću umetaka, dodajući svaki put nešto usred ponovljene rečenice što začinje drugi umetak i tako postiže da se rečenice granaju iz sebe samih." Netom prije toga proglasio ga je "jednim od najvećih stilista francuskog jezika" i velikim umjetnikom, "koji je kao i svaki umjetnik bio potpuno lud". I na više drugih mjesta Deleuze uzdiže Péguyja kao pisca i filozofa. Tako u djelu koje je napisao s Félixom Guattarijem Što je filozofija? (1991.) tvrdi da je Péguy "uspio izumiti čitav jedan jezik, i to jedan od najpatološkijih i najestetičnijih koji se mogu zamisliti", a u svojoj velikoj metafizičkoj raspravi Différence et répétition iz 1968. stavlja ga bok uz bok Kierkegaardu i Nietzscheu. Ali ličnost koja je ipak u najvećoj mjeri povezivala Deleuzea s Péguyjem, čija je filozofija za obojicu bila od središnje važnosti, nesumnjivo je Bergson.
(Iz Pogovora Marka Gregorića)