OD RAČUNALNOGA ŽARGONA DO RAČUNALNOGA NAZIVLJA

O knjizi OD RAČUNALNOGA ŽARGONA DO RAČUNALNOGA NAZIVLJA

Knjiga Od računalnoga žargona do računalnoga nazivlja temelji se na opsežnome korpusu koji se sastoji od svih objavljenih računalnih rječnika te rječnika koji su dostupni na internetu, različitih internetskih stranica, foruma i blogova, društvenih mreža te prijedloga studenata, hakera i računalnih stručnjaka.
Baveći se godinama računalnim nazivljem, autori su uočili da je čest problem pri stvaranju i normiranju hrvatskoga računalnog nazivlja nerazumijevanje odnosa između računalnoga žargona, koji se najčešće upotrebljava u praksi, i računalnoga nazivlja, koje pripada hrvatskomu standardnome jeziku.
Stoga se na početku knjige objašnjava odnos između s jedne strane standardnoga jezika i njegovih funkcionalnih stilova, a s druge žargona. Posebna se pozornost posvećuje profesionalnim žargonima. Taj je odnos osobito važan kad je riječ o računalima i internetu jer se tu često ne razumije razlika između nazivlja koje pripada standardnomu jeziku i profesionalnoga žargona koji mu ne pripada. Stoga se često u prilog prihvaćanju anglizama čuje argument: Svi tako govore, ali se pritom zanemaruje činjenica da ljudi uglavnom pri svakodnevnome usmenom sporazumijevanju ne govore standardnim jezikom.
U drugome se dijelu knjige iscrpno govori o žargonu općenito te se opisuje i oprimjeruje računalni žargon u engleskome i hrvatskome jeziku. Od svih računalnih korisnika hakeri, igrači računalnih igrica te računalni profesionalci služe se  najzanimljivim žargonom. Oni su veoma kreativni u jezičnoj uporabi i promatraju oblikovanje i uporabu žargona kao igru koja se igra radi svjesnoga zadovoljstva. Hrvatski računalni korisnici svoj žargon stvaraju preuzimanjem riječi iz stranoga, obično engleskoga jezika, uporabom domaćih riječi u novome značenju i hrvatskom tvorbom.
U trećemu se dijelu knjige govori o načinima postanka računalnoga nazivlja (preuzimanje anglizama, internacionalizmi, terminologizacija, reterminologizacija, domaća tvorba) te o postupcima njegova normiranja i uključivanja u hrvatski standardni jezik. S pomoću terminoloških načela stvaraju se hrvatski nazivi za neke pojmove za koje se u praksi (računalnome žargonu) upotrebljavaju poluprilagođeni ili neprilagođeni anglizmi. Posebna se pozornost posvećuje nazivlju računalnih mreža.
Na kraju knjige nalazi se usporedni rječnik računalnoga žargona i predloženih standardnojezičnih naziva u kojemu je natuknica žargonski naziv, zatim se navodi engleska istovrijednica i hrvatska standardnojezična istoznačnica, definicija te potvrđeni primjeri uporabe žargonskoga naziva.