ODIJEVANJE NARODA

O knjizi ODIJEVANJE NARODA

Knjiga razrađuje teme dotaknute zadarsko-šibenskom izložbom sjevernodalmatinskih narodnih nošnji iz 2001. i 2002. godine koju su tada postavili kustosi ovih gradskih muzeja Jasenka Lulić Štorić i Jadran Kale, smještajući povijesni nastanak fenomena narodne nošnje u zbivanja u zadarsko-šibenskom zaobalju sredinom 17. i početkom 19. stoljeća kad je riječ "nošnja" prvi upotrijebio Vuk Stefanović Karadžić. Kao najvažniji oblikovni utjecaj u nastanku fenomena narodne nošnje, neologizma s početka 19. stoljeća, ovom je studijom utvrđeno vojničko organiziranje graničnih područja u prvoj polovici Novog vijeka - slično kako se to za društvene obuhvate teritorijalaca u doživotnim oružničkim službama utvrdilo i u mnogim drugim dijelovima svijeta iz raznih povijesnih epoha. Kroz takvo je oblikovanje kao dominantni kulturni proces potvrđena potrošnja, također suglasno ranijim istraživanjima na drugim primjerima.

Bivajući nanovo na ograđenim rubovima s naoružanim ophodnicima, otvaraju li takvi interpretacijski ključevi i brave današnjih stvaranja kulturnih značenja? Ovakva su pitanja, napose zanimljiva u vrijeme općih redefiniranja muzejskih misija i profila etnografskih muzeja, dotaknuta u zaključku knjige. Knjiga predstavlja proširenu uvodnu polovicu doktorskog rada o sjevernodalmatinskim nošnjama iz 2010. godine, nakon ranijih djelomičnih objavljivanja u periodici dorađena i ažurirana teorijskim doprinosima novijih studija.

Jadran Kale (1965) je diplomirao, magistrirao i doktorirao etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1989. godine radi u Etnografskom odjelu Muzeja grada Šibenika. Pored toga, on je vanredni profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Objavio je veliki broj naučnih radova, postavio je desetak etnoloških izložbi. Bio je kustos izložbe “Od robe do odore” (Muzej grada Šibenika, 2002), uz koju je objavljen muzejski strip Staro ruho moga grada, prvi muzejski strip u Hrvatskoj. Pedagoško krilo ove izložbe (“Baštionica”) dobilo je nagradu “Milovan Gavazzi”, koju za istaknut etnološki doprinos dodeljuje Hrvatsko etnološko društvo. Jedan od Kaleovih novih radova je studija Rasprostiranje kulture: kako ljudi stvaraju prostor (naklada “Slap” i Sveučilište u Zadru, 2021).