- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- umjetnost
- OTKRIVENA RAVNICA
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

OTKRIVENA RAVNICA
O knjizi OTKRIVENA RAVNICA
Rad se bavi srednjovjekovnom umjetničkom topografijom istočnohrvatske ravnice. Ovo je područje u srednjem vijeku bilo dijelom Pečujske biskupije. Obrađena su 4 arhiđakonata Pečujske biskupije: Osuvački, Vukovski, Požeški i Morovićki (dva detaljno, a dva samo dijelomično tj. Onim dijelom koji geografski pripada spomenutom području). Obzirom na stanje na terenu, ostaci srednjovijekovnih spomenika traženi su na osnovu postojećih dokumenata, povijesnih podataka, objavljene literature i terenskim istraživanjima potpomognutim konzultiranjem, lokalnih stručnjaka, topo karata i Google Earth-a. Ovakvom metodom su uspostavljene određene konstante unutar kulturnog pejzaža istočnohrvatske ravnice koje su broj poznatih spomenika povećale i stvorile mrežu od devedesetak potencijalnih mjesta i preko stotinu potencijalnih crkvenih i svjetovnih srednjovjekovnih građevina na području istočnohrvatske ravnice. Nakon uvodnog dijela rada koji postupak i metodu istraživanja detaljno objašnjava slijedi razvrstavanje spomenika po pojedinim skupinama. U prvu skupinu su uvrštene sakralne građevine koje se dijele na katedrale (Đakovo), samostane, župne crkve te dvorske kapele i zadužbinske crkve. Župne crkve (kojih ujedno ima i najviše) dalje se dijele na mjesta sa očuvanim spomenicima ili istraženim ostacima, mjesta sa materijalnim tragovima arhitekture, mjesta koja su mogući položaji i mjesta sa naslućenim srednjovjekovnim spomenicima. Svjetovna arhitektura obuhvaća slobodne kraljevske gradove (Vukovar) i utvrde (njih dvadesetak). Nabrojane građevine (iako ih je veliki broj još uvijek neistražen) omogućile su i stanovite stilske analize koje su također pokazale određena pravila u formiranju kulturnog pejzaža, ali i načinu i obliku gradnje pojedinih vrsta građevina (npr. kružne utvrde). Analize pojedinih građevina i umjetničkih elemenata napravljene su u trećem dijelu rada čime su stvoreni određeni potencijali za daljnja istraživanja, bez čijih se provođenja priča o srednjovjekovnoj umjetnosti istočnohrvatske ravnice ne može do kraja završiti.