OZIRISOVA ZEMLJA - egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu

O knjizi OZIRISOVA ZEMLJA - egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu

Na zgodan način jedan lik iz filma, kojem se više ne sjećam imena, izrekao je prilično točnu kritiku našeg doba koje sebe voli promatrati kao „razdoblje informacije", odnosno, „doba informativnoga globalizrna". Znanstveno-fantastična priča koja se događa u bliskoj budućnosti prikazuje svijet kao mračno i kaotično mjesto, što jednoga od junaka navede da izgovori mudru misao: „Mi imamo milijune informacija, ali nemamo istinu." Pristup takvog stanja duha, potaknut famom o velikoj „informiranosti", podsjeća na biser skriven u školjki koju grupa smrtno ozbiljnih znanstvenika mjeri i snima sa svih strana pišući o njoj bezbrojne disertacije, a da sadržaj njezine unutrašnjosti i dalje ostavlja netaknutim. Problem „informiranih" ljudi nije u tome da nisu u stanju pristupiti nutrini objekta proučavanja, već u jednostavnoj činjenici da im taj pokušaj uopće ne pada na pamet. Paradoksalno je da konzument danas svuda prisutnog obilja raznovrsnih informacija može saznati sve što uopće možemo zamisliti, osim onoga stoje u njemu samome. Stoga je informiranost kojom se naše doba ponosi nehumana jer uvijek sadržava takve podatke kakvi čovjeka zaokupljaju nečim vanjskim i najčešće trivijalnim, pa se pozornost čovjeka odvlači, ne samo od vlastitog unutrašnjeg života nego i od svih bitnih životnih sadržaja.