- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- povijest
- POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941,
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941,
O knjizi POLITIČKA POVIJEST SPLITA OD 1918. DO 1941,
Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gradu”. Nije, stoga, nikakvo iznenađenje što su stvaranjem prve jugoslavenske države očekivanja građana bila velika, osobito što je gubitkom Zadra upravo Split postao političkim i gospodarskim sjedištem istoimene oblasti i Primorske banovine. Očekivalo se, naime, da će grad postati vodećom jugoslavenskom pomorskom lukom te se snažnije infrastrukturno (u prvom redu željeznički) povezati s ostatkom zemlje. Velika očekivanja nisu se ispunila. Uz nebrigu režima, sam razvoj grada dodatno su opterećivali lokalni sukobi i milijunski dugovi, nastali upravo vođenjem politike koja je očekivala veći razvoj grada. Budući da je zagovaranje komunalne, a ne stranačke politike u prvom planu s vremenom postalo sporedno, nastala je oštra politička suprotnost između predstavnika režimskih, projugoslavenskih predstavnika s jedne, oporbenog HSS-a s druge, a uvijek prisutnih i snažnih komunista s treće strane. Uza stranačke borbe, međuratno splitsko razdoblje obilježavaju veća izlaznost građana na pojedine izbore, posebno u uzavrelome političkom ozračju, širenje utjecaja splitskoga (dnevnog) tiska na politička zbivanja, sukobi unutar splitskog općinskog/gradskog vijeća te pojedine režimske ili oporbene svečanosti koje bi svojim značajem skrenule pozornost čitave zemlje na Split, čiji su stanovnici s vremenom sve više počeli prihvaćati HSS-ovu hrvatsku ideologiju. Prema tome, titula „najjugoslavenskijega grada”, unatoč tvrdnjama pojedinih političara, ničim nije bila opravdana, a simboličke promjene naziva pojedinih društava iz „jugoslavenska” u „hrvatska”, kao i prijelazi pojedinih političara s integralno-jugoslavenskog programa na hrvatski program, tu tezu samo dodatno potvrđuju.