- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- politika
- POPULISTIČKI DUHOVI VREMENA I IZAZOVI DEMOKRACIJI - studije o populizmima
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

POPULISTIČKI DUHOVI VREMENA I IZAZOVI DEMOKRACIJI - studije o populizmima
O knjizi POPULISTIČKI DUHOVI VREMENA I IZAZOVI DEMOKRACIJI - studije o populizmima
U znanstvenoj uredničkoj knjizi ukupno je sakupljeno 20 radova na temu populizma, a podijeljeni su u četiri cjeline. U prvoj cjelini populizam se istražuje kroz teorijsku dimenziju. Autori priloga su Tomislav Sunić, Maroje Višić, Vedran Obućina te Tomislav Kardum. Zatim slijede studije slučaja. Druga cjelina istražuje populizam u Europi i svijetu. Autori priloga su Jovo Bakić, Ivan Roško, Ines Ora Mandalinić te Lea Štranjgar. Treća cjelina istražuje populizam u regiji koju čine postjugoslavenske republike. Autori priloga su Zoran Lutovac, Mojca Pajnik i Iztok Šori te Elvis Fejzić. Posljednja cjelina istražuje populizme u Hrvatskoj. Autori priloga su Mislav Miholek, Domagoj Sremić, Mario Jareb, Matko Globačnik, Albert Bing, Velimir Veselinović, Marija Matić, Dino Knežević i Andrea Gjaja.
Društveni interes za objavljivanje ovoga djela leži u činjenici što je riječ o prvoj uredničkoj knjizi na temu populizma. Hrvatska politologija pokazala je određeno, zasad nedovoljno zanimanje za istraživanje fenomena populizma iako je riječ o temi koja u međunarodnoj politološkoj literaturi ima veliki broj istraživača. Namjera ove uredničke knjige je popunjavanje tih praznina kako bi se čitatelji i akademska javnost upoznali s fenomenom populizama kroz teorijsku i empirijsku dimenziju. Dakle, djelo je ne samo relevantan znanstveni prilog sagledavanju pojave populizma u Hrvatskoj, Europi i svijetu, nego može biti i znatan poticaj za daljnja istraživanja.
prof. emer. dr. sc. Smiljana Leinert Novose