- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- književnost
- književna teorija
- POSTMARKSISTIČKO STANJE. Književnost, politika, teorija
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

POSTMARKSISTIČKO STANJE. Književnost, politika, teorija
O knjizi POSTMARKSISTIČKO STANJE. Književnost, politika, teorija
U vremenu dubinske krize ideje prosvjetiteljstva i kolapsa velike priče moderniteta, knjiga Postmarksističko stanje. Književnost, politika, teorija prizivajući u naslovu davnu knjigu Jean-Françoisa Lyotarda Postmoderno stanje, pokušaj je da se kroz književnu perspektivu prizovu sablasti Marxa (u množini), a s njima i različita lica marksizma i na taj način jasno ocrta trag marksizma kao najeksplicitnijeg emancipacijskog modernističkog projekta. U domaćem kontekstu s jakom intelektualnom tradicijom drugačijeg tipa marksizma (potisnutom u tzv. mainstream književnoj i znanosti), takvo prizivanje je itekako dobrodošlo. (ZRINKA BOŽIĆ)
Postmarksističko stanje. Književnost, politika, teorija prva je domaća studija koja se bavi problematizacijom koncepta postmarksizma, a način na koji to čini pionirski je i izvan domaćih znanstvenih krugova. Riječ je općenito o prvoj studiji o postmarksizmu koja predstavlja pomak od heteroklitnog nizanja razmjerno labavo povezanih imena prema sustavnijem opisu polja, te o prvoj studiji u čijem je središtu književnost. Temeljitim i pronicljivim analizama autor u knjizi ocrtava ispreplitanje političkog i književnoteorijskog diskursa potaknuto onim što se u literaturi srodnih tradicija naziva napuštanjem ontološkog realizma ili decentriranjem strukture, a pokazuje se s jedne strane diskurzivnom konceptualizacijom politike, a s druge strane koncepcijama književnosti kao imanentno političke. (TOMISLAV BRLEK)