POVIJEST HRVATSKIH ZEMALJA U ANTICI DO CARA DIOKLECIJANA

O knjizi POVIJEST HRVATSKIH ZEMALJA U ANTICI DO CARA DIOKLECIJANA

Knjiga predstavlja sintezu povijesti hrvatskih zemalja u antičko doba, od grčke kolonizacije do dolaska Dioklecijana na carsko prijestolje. Strukturirana je u sedam poglavlja. U prvome poglavlju (Uvod) donose se metodološka objašnjenja, kratki pregled događajne povijesti, zemljopisne i geo-političke značajke teritorija, te najvažnija vrela za povijest hrvatskih zemalja u antici. U drugome poglavlju (Prapovijesni etnički supstrat) daje se pregled ilirske etničke i kulturne baštine koja predstavlja podlogu kasnijim razdobljima, s etnogenetskim razmatranjima o karakteru i značaju Ilira u kontekstu antičke civilizacije. U trećemu (Grčka kolonizacija) je pregled najstarije grčke kolonizacije (Korkira Melaina) i pisanih vrela za poznavanje toga doba (Pseudo-Skilakov Periplous), te pregled mlađe kolonizacije u IV. stoljeću pr. Kr. (Issa i Pharos). U četvrtome poglavlju (Ratovi s Rimljanima i rimsko osvajanje Ilirika) donosi se pregled političke, tj. vojne povijesti: ilirski ratovi, histarski ratovi i ratovi s Delmatima. U petome (Ilirik u vrijeme Cezara i Oktavijana Augusta) je pregled događajne povijesti u drugoj polovici I. stoljeća pr. Kr., sa zbivanjima u građanskim ratovima, osnivanjem rimskih kolonija, Oktavijanovim vojnim pohodima i Ilirikom u doba cara Augusta do velikog ustanka početkom I. stoljeća poslije Krista. U šestome je poglavlju (Dalmacija i Panonija: oblikovanje provincija) opisano rimsko osvajanje i posvajanje Panonije, podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju, te politička, vojna i kulturna povijest obiju provincija do kraja I. stoljeća, s opisom romanizacije. U sedmome poglavlju (Dalmacija i Panonija u II. i III. stoljeću) donosi se pregled političke, vojne i kulturne povijesti na području hrvatskih zemalja, od blagostanja u prvoj polovici II. stoljeća, preko zbivanja u doba od Marka Aurelija do Severa, do kriznog razdoblja III. stoljeća do dolaska Dioklecijana na carsko prijestolje. Svako poglavlje ima bibliografiju, komentirani pregled najvažnijih monografija, znanstvenih studija i znanstvenih članaka o pojedinom razdoblju, tako da čitatelj može proširiti obzore saznanja.