PRIČA O VITEZOVIMA OKRUGLOG STOLA

O knjizi PRIČA O VITEZOVIMA OKRUGLOG STOLA

Danas je legenda o kralju Arthuru i njegovim vitezovima predmet povijesnog istraživanja, građa folklornih analiza, tema raznovrsnih umjetničkih obrada i mnogim ljudima siguran izvor prihoda. Iako su mnogi povjesničari i političari, pjesnici i filmski redatelji svašta nadodali interpretaciji Arthura, a bilo je i mnogo pokušaja da se njegov lik izvrgne ruglu i potpuno izbriše iz kolektivne svijesti, Arthur i njegov dvor i dalje uživaju štovanje i slavu. Legenda o Okruglom stolu održat će se zauvijek kao zahvalna građa u književnosti i drugim umjetnostima, jer raspravlja o moralu, časti i odanosti pojedinca i naroda.
Već renesansni pjesnik Edmund Spenser (1552. - 1599.), u Vilinskoj kraljici (Faerie Queene), oživljuje Arthura kao junaka Britanije. Godine 1809. William Blake (1757. - 1827.) obnavlja sliku junačkoga Arthura kakav je bio u keltskim legendama, ali ga povezuje s Albionom, drevnim imenom Velike Britanije. Al-fred Tennvson (1809. - 1892.), u Kraljevskim idilama (Idylls ofthe King), piše o Arthuru u izrazito viteškoj maniri, i to u doba kad je monarhija bila u krizi. Moderni engleski pjesnik Terence Hanbury White (1896. - 1964.) napisao je tetralogiju Nekadašnji i budući kralj (The Once and Future King, 1958.), obrađujući ponovno rane velške legende.