- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- filozofija
- PRVA FILOZOFIJA - KRITIČKA POVEST IDEJA (ćirilica)
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

PRVA FILOZOFIJA - KRITIČKA POVEST IDEJA (ćirilica)
O knjizi PRVA FILOZOFIJA - KRITIČKA POVEST IDEJA (ćirilica)
Pred nama su predavanja koja je Huserl držao 1923/24. Njihov značaj se pre svega sastoji u činjenici da je reč o prvom obuhvatnom delu koje za svoj predmet ima istoriju filozofije. Otuda ono predstavlja svojevrsni preokret u razvoju fenomenološke filozofije, koja je isprva bila naglašeno negativno nastrojena prema istoriji filozofije. Ukoliko je njen okret ka samim stvarima bio usmeren protiv tada vladajućeg pozitivizma i psihologizma, onda je barem u jednakoj meri bio neraspoložen spram samorazumljivog pozivanja na opšta mesta, i toliko uvreženog zaklanjanja iza autoriteta filozofske tradicije. Premda su u literaturi izuzetno česti prigovori usmereni protiv nepovesne, a time i anahrone ustrojenosti fenomenološkog mišljenja, treba naglasiti da se sadržaj kursa o prvoj filozofiji zapravo podudara sa Huserlovim planom za treći tom Ideja za čistu fenomenologiju i fenomenološku filozofiju. Premda je za Huserlovog života publikovan tek prvi tom sa podnaslovom Opšti uvod u čistu fenomenologiju (1913), ukupna predrasuda o fenomenologiji biva donekle promenjena čim uvidimo da je ideja specifič-no fenomenološkog prikaza istorije filozofije bila imanentno sadržana već u prvom sistemskom nacrtu fenomenološke filozofije. Sa takvim Hu-serlovim sistemskim projektom se teško može pomiriti uvreženo tumačenje, prema kojem se "čini da niko nije odlučnije od njega srušio mostove sa istorijom filozofije".