RIM NOIR

O knjizi RIM NOIR

Nova zbirka originalnih krimi priča u biblioteci DURIEUX NOIR kotrlja se tisućljetnim ulicama Vječnoga grada, po njegovim brežuljcima i getima. Pogled ponajboljih talijanskih autora žanra seže dalje od turističkih vidika, preskače antičke zidine, zaviruje iza znamenitih rimskih veduta, otkrivajući mračno naslijeđe slavne, nasilne prošlosti. RIM NOIR donosi uzbudljiva iskustva metropole koja je i danas, kao u vrijeme kad je bila središte svijeta, uzavrela arena ljudskih sudbina čija je jedina konstanta neizvjesnost.

»Prema legendi, Rim duguje podrijetlo umorstvu — kad je jedan brat ubio drugog da bi prisvojio krunu. Odonda nastaje tamna tapiserija zlodjela, spletaka, umorstava koji uključuju neke od najokrutnijih zločina u povijesti čovječanstva: od Nerona i Kaligule, preko mnoštva krvavih vatikanskih intriga, ratova bandi, urbanog terorizma, do današnjih zagonetnih srazova politike i mafije…

Sljedeći put kad posjetite Italiju, uživajte u turističkom razgledanju, ali ponekad zastanite na trenutak da biste vidjeli što se nalazi iza ugla uličice ili ceste kojom hodate ili zamislite što se događa iza spuštenih zastora pokraj kojih prolazite. Dotad dopustite mašti da uroni u Rim Noir. Neka putuje glavnim gradskim prometnicama i autocestama, pokraj zloglasnog Kolodvora Termini i sjene legendarnog Koloseja te kroz popularna i ponekad neugodna područja koja su nadahnula naše pisce.« (Chiara Stangalino i Maxim Jakubowski iz Uvoda)

 

AUTORI U OVOJ ZBIRCI: Nicoletta Vallorani, Antonio Scurati, Tommaso Pincio, Cristiana Danila Formetta, Diego De Silva, Enrico Franceschini, Francesca Mazzucato, Marcello Fois, Gianrico Carofiglio, Carlo Lucarelli, Maxim Jakubowski, Evelina Santangelo, Antonio Pascale, Boosta, Giuseppe Genna, Nicola Lagioia
BOOSTA je poznat u Italiji kao pisac i glazbenik. Pravo ime mu je Davide Dileo, a rođen je 1974. u Torinu. Objavio je četiri albuma i nastupio na više od pet stotina koncerata sa svojom grupom Subsonica koja je osvojila MTV Europe Music Award za najbolju talijansku izvedbu.

GIANRICO CAROFIGLIO je bivši tužitelj u sudskim procesima protiv mafije. Nastanjen je u Bariju. Autor je međunarodnih bestselera Testimone inconsapevole (Involuntary Witness), Ad occhi chiusi (A Walk in the Dark) i Ragionevoli dubbi (Reasonable Doubts). Prema njegovu nešto mračnijem i osobnijem romanu Il passato è una terra straniera snimljen je film. Jedini je talijanski pisac kriminalističke proze čija su sva djela prevedena na engleski. Dok ne piše, radi kao savjetnik talijanske parlamentarne komisije koja istražuje mafiju.

DIEGO DE SILVA je odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo čiji je prvi roman, La donna di scorta, objavljen 1999. Sljedeću knjigu, o odrastanju na jugu Italije, Certi Bambini braća Frazzi su pretočili u film. Roman Voglio guardare (I Want to Watch) preveden je na engleski, a uspoređivali su ga s Američkim psihom Breta Eastona Ellisa. Odonda je napisao Da un’altra carne i Non avevo capito niente. Stalni je suradnik talijanskih novina Il Mattino.

MARCELLO FOIS je nagrađivani talijanski prozaist, pjes­nik i scenarist rođen 1960. u Nuorou. Njegov prvi roman, Ferro recente, objavljen je 1992. Za njim je slijedio Picta koji je osvojio Premio Calvino i Nulla koji je osvojio Premio Dessi. Fois je napisao kriminalističku trilogiju Sempre caro, Sangue dal cielo i L’altro mundo čiji je prvi dio objavljen na engleskom kao The Advocate. Fois također puno piše za televiziju, radio i film.

CRISTIANA DANILA FORMETA mlada je autorica iz Salerna koja dosad nije bila izvan Italije. Njena djela uključuju zbirku Il nero che fa tendenza i novelu The Sex Lives of Chameleons koju je Maxim Jakubowski preveo na engleski. Često surađuje s vodećim talijanskim underground časopisima, a djela su joj poznata po složenoj mješavini erotike i noira. Radi kao urednica u nezavisnoj talijanskoj izdavačkoj kući.

ENRICO FRANCESCHINI je poznati talijanski novinar i radijski voditelj. Rođen je 1956. u Bologni. Već dvadeset godina radi kao strani dopisnik za La Repubblicu. Izvješ­tavao je iz Moskve, New Yorka, Washingtona, Jeruzalema i Londona gdje je još i danas. Osvojio je prestižni PremioEuropa za reportaže o narodnom ustanku u Moskvi 1993. Osim publicistike, piše romane među kojima su La donna della Piazza Rossa i Fuori stagione.

GIUSEPPE GENNA rođen je 1969. u Milanu. Među njegovim romanima su Catrame, Assalto a un tempo devastato, Nel nome di Ishmael (In the Name of Ishmael) (koji je preveden na engleski), Non toccare la pelle dell drago, Grande Madre Rossa i Dies Irae. Član je zloglasne grupe pisaca Luther Blissett.

MAXIM JAKUBOWSKI je britanski urednik i pisac. Nakon duge karijere u izdavačkoj industriji, tijekom koje je bio šef u nekoliko glavnih izdavačkih kuća koje su objavljivale kriminalističku prozu, u Londonu je otvorio knjižaru s detektivskom literaturom, Murder One. Za Guardian piše recenzije kriminalističke proze, voditelj je London Crime Scene Festivala i savjetnik godišnjeg talijanskog Courmayeur Noir in Festivala. Njegov posljednji kriminalistički roman je Confessions of a Romantic Pornographer. Urednik je godišnje serije knjiga Best British Mysteries.

NICOLA LAGIOA rođen je u Bariju 1973. Jedan je od vodećih talijanskih pisaca mlađe generacije. Uredio je nekoliko antologija za izdavača Nichel koji pripada nak­ladničkoj kući Minimum Fax. Njegov prvi roman Tre sistemi per sbarazzarsi di Tolstoj objavljen je 2001. Slijedila je zbirka eseja Occidente per Principianti i publicističko djelo Babbo Natale.

CARLO LUCARELLI je talijansko nacionalno blago: književnik, scenarist, televizijski voditelj i znanstvenik. Napisao je više od trideset knjiga, uključujući seriju Grazia Negro čija je radnja smještena u Bolognu, Lupo mannaro, Almost Blue (dobitnicu Silver Dagger Award koju dodjeljuje British Crime Writers’ Association) i Un giorno dopo l’altro. Njegovi romani o inspektoru De Luci smješteni u doba Talijanske Socijalne Republike također su prevedeni na engleski.

FRANCESCA MAZZUCATO živi na relaciji Ligurska obala – Bologna. Plodna je i kontroverzna spisateljica, a na internetu je prisutna s dvije značajne stranice: Books and Other Sorrows i Erotica. Napisala je La sottomissione di Ludovica, Relazioni scandalosamente pure, Transgender Generation, Amore a Marsiglia, Hot Line, Web Cam, Diario di una blogger, Enigma Veneziano, L’anarchiste, Magnificat marsigliese i druge.

ANTONIO PASCALE rođen je 1966. u Napulju, a danas živi i radi u Rimu. Njegova prva knjiga La città distratta, koja donosi stvarnu priču smještenu u Casertu, osvojila je Premio Elsa Morante. Pascale je autor i zbirke priča La manutenzione degli affetti te kontroverznog romana Passa la bellezza koji je objavljen 2005. Za njima su uslijedili roman S’è fatta ora i putopis Non è per cattiveria. Redoviti je suradnik novina La Reppublica.

TOMMASO PINCIO je prvu knjigu, pod naslovom M., objavio 1999. Bila je to literarna reinterpretacija Blade Runnera. Među kasnijim romanima ističu se Lo spazio sfinito i kontroverzni Un amore dell’altro mondo (Love-Shaped Story) preveden na engleski o izmišljenom životu Nirvanina pjevača Kurta Cobaina. Pincio je ljubitelj suvremene američke književnosti koju prati u  talijanskom izdanju Rolling Stonea te u vodećim novinama. Živi u Rimu. Njegov pseudonim je nastao kao hommage Thomasu Pynchonu.

EVELINA SANTANGELO rođena je i odrasla u Palermu. Studirala je engleski i lingvistiku na Cornell Universityju u Ithaci, u državi New York, a radila je kao novinarka za L’Oru. Danas radi u izdavaštvu u Torinu, podučava kreativno pisanje u Scuola Holden i piše. Napisala je romane L’occhio cieco del mondo, La lucertola color smeraldo i Il giorno degli orsi volanti.

ANTONIO SCURATI je rođen u Napulju 1969. Pisac je i znanstvenik te koordinator centra za jezik rata i nasilja na Sveučilištu Bergamo. Objavio je nekoliko publicis­tičkih knjiga, a prvim romanom Il sopravvissuto (2005.) osvojio je Premio Campiello. Njegovi povijesni romani, Il rumore sordo della battaglia (2002.) i Una storia romantica (2007.) bili su talijanski bestseleri.

CHIARA STANGALINO mnogo je godina radila za jednu od vodećih talijanskih izdavačkih kuća. Danas je samostalna organizatorica festivala, a radi na književnim događanjima na Courmayeur Noir in Festivalu i na Festarchu, sardinijskom festivalu arhitekture. Režirala je dokumentarni film o američkom piscu krimića Joeu R. Lansdaleu. Živi u Torinu.

NICOLETTA VALLORANI počela je svoju plodnu karijeru pišući znanstvenu fantastiku. Rođena je u regiji Marche. Diplomirala je strane jezike i američku književnost, a trenutačno podučava na milanskom sveučilištu Statale. Osvojila je Premio Urania 1992., a 1995. objavila svoj prvi kriminalistički roman Dentro la notte, e ciao. Otad je objavila još deset romana, uključujući Occhi di lupo, Come una balena, La fatona, Eva i Cordelia, te nekoliko knjiga za djecu.

 

Knjigu su s talijanskoga prevele Maja Adžija, Beata Vrgoč Turkalj, Andrea Sudić i Lovorka Cesarec Ban.

Fotografija na naslovnoj stranici Franco Spaccialbelli.

Franco Spaccialbelli rođen je 1969. godine. Živi i radi kao recepcioner u jednom hotelu u Rimu. Kao amaterskom fotografu, cilj mu je fotografirati zanimljvosti svakodnevnice u sasvim običnim trenucima, poput šetnje po ulici. U njegovu fotografskom opusu naći će se pretežno crno-bijele fotografije koje dočaravaju atmosferu bezvremenosti. Baveći se fotografijom, prednost daje kompaktnom digitalnom fotoaparatu zbog brzine, svjetla i jednostavnosti.