- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- SCHIAVONI - Umjetnici, nacija, ideologija
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

SCHIAVONI - Umjetnici, nacija, ideologija
O knjizi SCHIAVONI - Umjetnici, nacija, ideologija
Monografskom studijom Schiavoni: umjetnici, nacija, ideologija Ivana Prijatelj Pavičić unosi u hrvatsku i svjetsku znanstvenu literaturu multidisciplinarno zasnovan imagološki uvid u povijesnu kategoriju likovnih umjetnika iz hrvatskih zemalja koji su djelovali povremeno ili stalno u talijanskim zemljama i kroz to istodobno osvjetljuje problem kulturalnog pa nacionalnog atribuiranja i identificiranja afirmiranih umjetnika u kulturološkome i ideološkom ključu epohe u kojoj se atribucija i identifikacija provode i o kojoj, po ocjeni autorice, ovisi javna fortuna umjetnikova lika, zapravo distantna od njegova umjetničkog djela: po njezinu utemeljenu uvidu, riječ je o „imagološkom zrcalu u kojem se kroz višestruke konstrukte identiteta naših proslavljenih emigranata otkrivaju geografske, ideološke i kulturne slike o ‘nama’ samima.“ – prof. dr. Inoslav Bešker
Oznakom Schiavoni nazivahu na talijanskom niz značajnih umjetnika; tako se i danas spominju u literaturi o talijanskoj i europskoj umjetnosti. Naravno, tako nazivahu en bloc i stanovnike istočne jadranske obale. Ivana Prijatelj-Pavičić sumira svoja višegodišnja bavljenja Schiavonima, posebno slikarima. No, njena analiza ogromne literature o Schiavonima u dalmatinskoj, hrvatskoj, mletačkoj, talijanskoj i svjetskoj literaturi, bitno nadilazi tzv. fortunu criticu, to jest razlaganje mijena estetskih valorizacija opusa pojedinih umjetnika. Autorica se hvata u koštac s raščišćavanjem i bistrenjem pojmova naroda, nacije, regionalnih, komunalnih identiteta, pojmova koji su tako složeni, satkani i od projekcija grupnih i osobnih, od tlapnja, imaginacija. – prof. dr. Ivo Babić