SILE ZLA NAD HRVATSKOM KULTUROM

O knjizi SILE ZLA NAD HRVATSKOM KULTUROM

Vijest o hapšenju pljačkaša Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu izazvala je panično izvješćivanje sa svih strana Hrvatske o uništenju i pljačkanju kulturnoga blaga. U ondašnji sekretarijat za unutarnje poslove slijevale su se prijave iz svih gradova, oslikavajući tako dimenzije terorizma u kulturi. Samo u razdoblju 1984.-1988. godine evidentirana su 124 kaznena djela izvršena na štetu hrvatskoga kulturnog blaga.
Pljačka Nacionalne i sveučilišne biblioteke bila je senzacija u svjetskim razmjerima i odmah su se iskristalizirale tvrdnje o međunarodnom kriminalu u kojemu goleme vrijednosti starih knjiga kolaju najskrovitijim kanalima crne trgovine. Stoga je Interpol hitno sazvao sjednicu Glavnoga tajništva i vrlo uspješno, u kratkom roku, otkrio glavni centar za otkupljivanje ukradenih knjiga u Grazu, a samim tim bio je razotkriven i cijeli lanac antikvarijata europskih metropola koji su ukradene knjige otkupljivali.
Usprkos takvoj pljački, hrvatsko povijesno kulturno naslijeđe, naraslo na ruševinama i zgarištima čestih krvavih kidanja razvojnih htijenja i zamračenih stanja u borbi za samostalnost i očuvanje nacionalnog identiteta, svojom životnošču i istinitošću rasvjetljava nam i ojačava položaj sadašnjeg trenutka povezivanja u europskim i svjetskim integracijama. Iako nenametljiva, naša kulturna stečevina širila se kao krošnja izložena suncu i podticajnim vjetrovima sa svih strana. Udružujući se dobrovoljno s Mađarskom (l 102.) a poslije i s Austrijom nastale su okolnosti u kojima su državopravni subjekti zajedništva, na najotvoreniji način, otimali ili uništavali hrvatsko kulturno nasljeđe. Voljom europskih sila 1918. godine Hrvatska je uključena u neprirodnu jugoslavensku zajednicu i time je na osobiti način došlo do izražaja pljačkanje i uništavanje hrvatskoga povijesnog kulturnog nasljeđa. To se nastavilo i poslije 1945. da bi poprimilo zastrašujuće dimenzije u agresiji na Hrvatsku 1991.-1995. godine.