- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- muzeologija
- SKRIVENO BLAGO MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT, ZAGREB
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
SKRIVENO BLAGO MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT, ZAGREB
O knjizi SKRIVENO BLAGO MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT, ZAGREB
Pripreme za osnivanje Muzeja za umjetnost i obrt koji ove, 2005. godine obilježava 125. obljetnicu kontinuiranog postojanja i djelovanja započele su nekoliko desetljeća prije samog njegova osnutka 1880. godine. Prve naznake o pravcima razmišljanja koji su doveli do njegova uspostavljanja nalazimo još u ilirskom, preporodnom razdoblju, kada se među ostalim govori i o potrebi sustavnog prikupljanja narodnog obrta, a kasnije i osnivanju posebnog »obrtničkog odsjeka« u sklopu već postojećeg Narodnog muzeja1.
Također, u prvoj regulatornoj osnovi za " rasprostranjenje i poljepšanje glavnog grada Zagreba"2 iz 1865. predlaže se da se na zapadnoj strani tadašnjeg Sajmišnog trga (danas Trg maršala Tita) izgradi zgrada "kojabi se ... upotrebljavala za različite umne predstave"3, upravo na mjestu gdje će dva desetljeća kasnije biti izgrađena zgrada Muzeja za umjetnost i obrt. Svijest o neophodnosti takve ustanove i takva prostora u Zagrebu i Hrvatskoj neposredno je potaknuo velik uspjeh Gospodarske izložbe koja je 1864. održana na istom trgu.
Nedugo zatim, 1866. po prvi put se jasno artikulira zamisao da se u Zagrebu osnuje " društvo za potporu umjetnostih kakva imadu i drugi poveći gradovi"11 kojemu bi, među ostalim, zadatak bio unapređivanje umjetničkog obrta. U nastojanju oko osnivanja Društva posebno je važna uloga Izidora Kršnjavija5 koji u kalendaru Dragoljub piše da se "potakla u novije vrijeme pomisao utemeljenja ovakova društva istodobno u Zagrebu l Beču".6 U kolovozu 1868. održava se nekoliko sastanaka na kojima se raspravlja o osnivanju takvog društva i donose se pravila, po uzoru na ona bečkog Kunstvereina, u kojima se posebno naglašava da je su glavna svrha Društva "podupiranje umjetnosti uopće, a domaće napose s obzirom na umjetnički obrt"7,a prvi zadatak je osnivanje obrtnog muzeja....