- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- društvene znanosti
- etnologija
- SOCIJALISTIČKA ŽENSKOST NA SCENI
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost

SOCIJALISTIČKA ŽENSKOST NA SCENI
O knjizi SOCIJALISTIČKA ŽENSKOST NA SCENI
Rodne politike u muzičkim praksama Srbije
Razumevanje socijalističke kulture uveliko se bazira na razlikovanju sfera zvaničnog i nezvaničnog. Na zvaničnu kulturu se gleda kao na veštačku formu kulturne produkcije, dok domenom nezvaničnog prevladavaju spontani poduhvati koji se opiru aktivnostim koje diriguje država. Kada je posredi muzički život u selima, naglasak je prvenstveno na institucionalizaciji, profesionalizaciji i formalizaciji muzičkih praksi od strane države. Ono što se naziva scenskim „folklorom” (lokalno muzičko stvaralaštvo prilagođeno za scenu) pokušava da se predstavi kao ideološka reprodukcija socijalističke države u cilju njene hegemonije. Istraživači često ističu da su ove delatnosti doprinele nestajanju starih kulturnih obrazaca i tradicionalnih muzičkih aktivnosti u socijalističkim društvima. „Prirodnim” kontekstom muzičkog izvođenja oni smatraju isključivo nastupe u malim grupama, u neformalnom okviru i među ljudima koji se poznaju i među kojima ne postoji jasna podela na izvođače i publiku. Preovlađuju tvrdnje prema kojima su, nasuprot tradicionalnim nastupima koji su „čisti”, „spontani” i takvi da „prate prirodan razvoj”, scenski nastupi „prilagođavani”, „usiljeni” i „kanalisani”.