SOCIJALNA POVIJEST KNJIGE U HRVATA - KNJIGA 1.

O knjizi SOCIJALNA POVIJEST KNJIGE U HRVATA - KNJIGA 1.

Svijet knjige u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama u mnogim zanimljivim pojedinostima jest i ostat će zauvijek nepoznat današnjim i budućim povjesničarima. To posebice vrijedi za rani i zreli, a manje za kasni srednji vijek kada podaci o pisarima, iluminatorima, vlasnicima knjiga, trgovini, cijeni knjige itd. postaju češći i pouzdaniji. Sve se urodio protiv rukopisnih kodeksa, ne samo u srednjem vijeku već i u stoljećima iza njega. Ljudski nemar i glupost, knjižni crvi, miševi i drugi glodavci kojima je per-gamena služila kao hrana, Sunčeva svjetlost, poplave i požari, kradljivci i zaboravljivi „posuđivači", strani i domaći ratnici i pobunjenici i druge nepogode izbrisali su svaki trag najvećeg dijela knjiga iz tog razdoblja. Ni arhivske isprave s imenima naručitelja, pisara, minijaturista, knjigoveža, onih koji su prodavali i onih koji su knjige kupovali, bibliofila i bibliomana nisu došle do nas u mjeri koja bi zadovoljila našu znatiželju i koja bi nam omogućila detaljniju rekonstrukciju života knjige od njezina nastanka do uništenja. Koliko li je knjiga koje se spominju u oporukama, darovnicama i drugim srednjovjekovnim ispravama zauvijek izgubljeno! Da su se sačuvale bar one knjige koje se u tim ispravama spominju (a bilo je i onih koje nisu ostavile nikakav pismeni trag o svom postojanju) mogli bismo od njih formirati veliku knjižnicu u kojoj bi mjesto našla djela najznamenitijih antičkih autora, arapskih pisaca u latinskome prijevodu te bogata i iznimno važna zbirka knjiga pisanih glagoljicom i ćirilicom. Sva područja znanja i lijepe književnosti našla bi svoje mjesto u toj imaginarnoj knjižnici hrvatskog srednjovjekovlja, od teologije do filozofije, od povijesti do prirodoznanstva, od prava do medicine, od poljoprivrede do astronomije, od leksikografije do biografskih leksikona.