SOCIOLOGIJSKA TEORIJA

O knjizi - SOCIOLOGIJSKA TEORIJA

Predgovor hrvatskom izdanju:
Od dijagnoze do terapije - sociologijska teorija: pacijent je dobro pregledan, no još nije izliječen... (Ognjen Čaldarović)
UVOD
1. Teorija kao oruđe i kao gotov proizvod
2. Uspon i pad moderne sociologijske teorije
3. Konceptualni pragmatizam
I. DIJAGNOZA
1. Slijepe ulice mikrosociologijskog teoretiziranja: Pretjerana reakcija na Parsonsa
1. Rasprava o prirodi Goffmanovog “interakcijskog poretka”
2. Zanemarivanje društvenih hijerarhija: premošćivanje
mikro-makro jaza logikom agregacije ili reprezentacije
3. Nepovezanost mikro i makro analize
4. Zaključak
2. Teorije racionalnog izbora: Od mikroosnova do redukcionizma
1. Mikro-makro veze
2. Doprinos J. Colemana
3. Zanemarivanje sociokulturnog i povijesnog konteksta
4. Zanemarivanje teorijskog konteksta
5. Norme i interesi
6. Zaključak
3. Poststrukturalizam: Nestanak granica
1. Antiutemeljiteljstvo
2. Decentriranje subjekta
3. Odbacivanje ideje reprezentacije i empirijskog referiranja
4. Dediferencijacija
5. Posljedice dediferencijacije
5.1. Od političke ekonomije do političkog diskursa
5.2. “Transcendiranje” distinkcije agencija -
institucionalna struktura
5.3. Baudrillard: od eklekticizma do redukcionizma
II.PROVIZORNA POMOĆ
4. Institucionalne i figuracijske strukture: Parsons i Elias
1. Uvod
2. Supstantivna pitanja:
društvena međuovisnost i civilizacijski proces
3.Teorijska i metodologijska pitanja
4. Zaključak
5. O artikulaciji institucionalnih i figuracijskih struktura: Približavanje parsonsovskih i marksističkih sociologija
1. Neofunkcionalistički pokušaj oživljavanja parsonsovske
sociologije
2. Kritika neofunkcionalizma i neoevolucionizma
3. AGIL i njegova veza s figuracijskim i institucionalnim
cjelinama
4. AGIL: tehnologijske, prisvajajuće i ideologijske dimenzije
glavnih institucionalnih poredaka
5. Primjena
6. Zaključak
6. Pitanje odnosa “sudionik - društvena cjelina”: Parsons, Bourdieu, Giddens
1. Uvod
2. Bourdieuov pojam habitusa
2.1. Seminarska igra
2.2. Šest opaski o Bourdieuovom habitusu
3. Giddensova dualnost strukture
3.1. Kratak prikaz
3.2. Opća kritika
3.3. Dualnost strukture i distinkcija između institucionalne
analize i strategijskog ponašanja
4. Zaključak
7. Sinteza i primjena: Funkcionalizam: novo sociologijsko razmatranje
1.Funkcionalizam: legitimni i nelegitimni oblici
1.1. Naglasak društvena cjelina-sudionik:
prihvatljivi funkcionalizam
1.2. Neprihvatljivi funkcionalizam I: Parsons
1.3. Neprihvatljivi funkcionalizam II: Althusser
2. Funkcionalni zahtjevi i uvjeti postojanja
2.1. Logika Parsonsovih funkcionalnih zahtjeva
2.2. Prelazak s nužnih na dovoljne uvjete
3. Funkcionalna analiza i analiza akcije
3.1. Pozicijske, dispozicijske i interakcijske dimenzije igara
3.2. Dualnost i dualizam
3.3. Društvene hijerarhije
3.4. Odnosi između hijerarhija
3.5. Hijerarhije kao tehnologije
Zaključak
Dodatak zaključku: provizorne smjernice
Dodatak: Hijerarhijski aspekti životnih puteva
1. Hijerarhije i stjecanje kapitala
2. Položaji, dispozicije, situacije: stupnjevi podudarnosti
3. Veze između različitih tipova kapitala
4. Daljnje poredbene opaske
4.1. Od dualnosti do dualizma na paradigmatskoj razini
4.2. Hijerarhijska fragmentacija
4.3. Ekonomski i kulturni kapital: podudarnosti i različitosti
Izabrana bibliografija
Kazalo